Svaki od ova tri vitamina je bitan kod životinja sa visokim proizvodnim rezultatima, kod gravidnih životinja, životinja tijekom laktacije i mladih životinja u fazi brzog rasta.
Nema nikakve sumnje da su vitamini A, D i E ključni sastojci obroka za goveda. Svaki od njih ima specifičnu i vrlo bitno nezamjenjivu ulogu u metabolizmu životinja.
Vitamina A većinom nema u hrani biljnog podrijetla, ali su prisutni njegovi provitamini kao što su to alfa, beta i gama karoten te kriptoksantin koji se u organizmu pretvaraju u vitamin A. U praksi, nedostatak ovog vitamina i nije tako čest. Manjak je vjerojatniji ako se goveda hrane s visokim udjelom koncentrata, na pašnjacima siromašnim zelenilom ili sijenom tijekom sušnih perioda te hranom koja je bila pretjerano izložena suncu i visokoj temperaturi. Također, manjak ovog vitamina uzrokuju visoke razine nitratnog ili nitritnog dušika u obroku ili vodi. Ovi spojevi mogu smanjiti vitamin A i karoten u probavnom traktu, smanjujući njihovu apsorpciju i ometajući pretvorbu karotena u vitamin A.
Uz više svjetlosti i zraka u stajama do bolje mliječnosti krava
Ovaj nutrijent ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja očiju, kože, dišnog, probavnog i reproduktivnog trakta. Neophodan je za pravilno funkcioniranje bubrega i pravilan razvoj kostiju, zuba i živčanog sustava. Životinja ga unosi u svoj organizam jedući zelene i žute biljke bogate karotenom.
Telad koja ne prima dovoljnu količinu kolostruma često može patiti od njegovog nedostatka. Manjak vitamina A očituje se smanjenim apetitom, grubom dlakom, nakupljanjem tekućine u zglobovima i rebrima, pretjeranom proizvodnjom suza, sljepoćom, proljevom, sporim rastom kostiju, niskom stopom začeća, pobačajem, mrtvorođenjem, niskokvalitetnim sjemenom i infekcijom kod goveda.
Nema li u organizmu dovoljne količine vitamina D, organizam neće moći apsorbirati kalcij i fosfor. Znakovi toksičnosti uključuju kalcifikaciju mekih tkiva, demineralizaciju kostiju, smanjenje apetita i gubitak težine. Rahitis je najčešća posljedica manjka ovoga spoja, a češće oboljevaju starije životinje.
Ukočeni zglobovi, razdražljivost, anoreksija, konvulzije, lomljive kosti, smanjen apetit, probavni problemi, teško disanje i slabost su znakovi gubitka, a najčešće će se prvo primjeniti kod mlade teladi koja se brzo umara, teško diše i pati od grčeva.
Prirodna suha krmiva obično ga sadrže jako malo. Zimi je ova pojava puno češća, dok ljeti i na ispaši do avitaminoze skoro uopće ne dolazi. Naime, ovaj se vitamin pod utjecajem ultraljubičastih zračenja Sunca unosi preko kože i to je još jedan od razloga zbog čega bi životinje trebali držati što više na otvorenom.
Zelena lisnata hrana i cjelovite žitarice izvor su vitamina E koji je potreban za normalnu funkciju endokrinih žlijezda, posebno hipofize, nadbubrežnih i spolnih žlijezda te pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv bakterijske i virusne infekcije. Specifično je antioksidacijsko sredstvo koje poboljšava apsorpciju ostalih vitamina i esencijalnih masnih kiselina.
Glavni problem mu može stvoriti selen koji smanjuje njegovo djelovanje.
Nedostatak ovoga nutrijenta može se primijetiti po tome što je životinja jako umorna, opada joj dlaka, mišići su joj slabi kao i cijeli imunološki sustav.
Svaki od ova tri vitamina je bitan kod životinja s visokim proizvodnim rezultatima, kod gravidnih životinja, životinja u toku laktacije i mladih životinja u fazi brzog rasta. Daju se i kod stresnih stanja i kao dodatak terapiji kod liječenja raznih bolesti, kao što su degenerativna miopatija, distrofija jetre, rahitis, tetanija i sterilitet kod ženki.
Kako bi se spriječila pojava avitaminoze, potrebno je staju održavati čistom i dobro osvijetljenom. U proljeće i ljeto treba pripremiti silažu, najčešće od cijele biljke kukuruza, a tijekom zime stoci je potrebno dati mrkve, krumpira i repe. U hranu se može još dodati koštano brašno, kreda i pšenična zrna. Za vrijeme sunčanih dana krave treba ostaviti što više na zraku i ispaši.
Tagovi
Autorica