Znate li da se u Hrvatskoj nalazi najveća klonska plantaža divljih trešanja u Europi?

U sklopu Hrvatskih šuma djeluje nekoliko klonskih plantaža na kojima se proizvodi sjeme šumskog drveća, a među njima je i sjemenska klonska plantaža divljih trešanja u šumskom predjelu Polojac - Šartovac, nedaleko Kutine. Vlasnik klonske plantaže su Hrvatske šume, Uprave šuma Zagreb, Šumarija Kutina. O njoj skrbi mr. sc. šumarstva Ivica Stožicki koji se i zauzeo za njezino osnivanje.

Od ideje podizanje takve plantaže počeo je, kaže, razmišljati još prije 29 godina, a počelo se ostvarivati prije 17 godina. Iako je lani umirovljen kao iskusan šumarski stručnjak on i sada brine o toj jedinstvenoj sjemenskoj plantaži kao vanjski suradnik Hrvatskih šuma.

"Prva sadnja obavljena je 2001. godine. Tada su posađena 382 stabla. U međuvremenu smo nastavili saditi i širiti plantažu, tako da sada imamo 757 stabala na površini 1,87 hektara. Posađene su sadnice s cijepovima od izabranih stabala divljih trešanja vrhunske kvalitete u svim pogledima. Kod osnivanja plantaže korištena je metoda cijepljenja chip budding dok su za podlogu korištene sadnice iz sjemena Prunus avium, Prunus avium max 1 i Prunus avium max 2.

Za plemke su korišteni materijali sa izabranih plus stabala sa područja šumarija: Kutina, Lipovljani, Đulovec, Požega, Garešnica, Koprivnica i Kloštar Podravski“, kaže mr. sc. Stožicki, napominjući da je na početku posađeno 27 različitih klonova izabranih po rigoroznim kriterijima koji, za sada, zadovoljavaju ukupne potrebe za trešnjinim sjemenom za područje Hrvatske i šire.

Ogromna potražnja za divljom trešnjom

"Ovo je jedina takva klonska plantaža u Hrvatskoj. U vrijeme kad smo je mi osnivali nije bilo ništa slično u Europi, a sada ih imaju Nijemci i Belgijanci, s tim da su njihove genetske daleko slabije od naše. Inače, ogromne su potrebe za sjemenom i sadnicama divlje trešnje u Europi čemu ponajviše pridonosi kretanje cijena trešnjinog drveta, kako na hrvatskom, tako i na inozemnim tržištima“, kaže mr. sc. Stožicki.

Gupčeva lipa, hrastovi Julius i Dedek - znate li da je riječ o klonovima?

Na lijepo uređenoj klonskoj plantaži stvoreni su svi preduvjeti za uspješnu proizvodnju: na starom dijelu plantaže riješeno je navodnjavanje, zaštita od mraza (mrazolovac), oprašivanje (solitarne pčele), postavljena je mreža za zaštitu od tuče i ograda, a na novom dijelu još treba postaviti zaštitnu mrežu od tuče. Nažalost, 2016. i 2017. godine katastrofalni kasni proljetni mrazovi uništili su gotovo kompletni urod divlje trešnje. Ove godine, iako nije bilo kasnih mrazova i trešnje su odlično cvjetale, dogodio se nekakav poremećaj u oplodnji. U Hrvatskim šumama smartraju da su izrazito visoke temperature i topli sušni vjetar fen, upravo u fazi cvatnje, utjecali na slabu oplodnju.

U Hrvatskim šumama nadaju se da će sljedećih godina urodi sjemena divljih trešanja biti veći, očekuje se 15 do 20 kilograma po stablu te da će osim opskrbe domaćeg tržišta moći ponuditi znatne količine zainteresiranim inozemnim kupcima.

"Za sadnju plantaže šumari su se odlučili kako bi kroz proizvodnju kvalitetnog sjemena i sadnica i njihovo unošenje u šumske sastojne podigli i kvalitet divlje trešnje kao šumske voćkarice. Isto tako i za proizvodnju sadnica za potrebe voćarstva (podloge) i, eventualno u budućnost, osnivanja plantaža divlje trešnje, u kombinaciji sa grabom. Inače, divlja trešnja je kao šumska voćkarica zastupljena ispod 1% u šumama Hrvatske, a kao tehničko drvo izuzetno je cijenjena i važna u cijeloj Europi i svijetu.“

Doprinos stručnjaka u osnivanju plantaže

Mr. sc. Stožicki ističe da su u osnivanju klonske plantaže veliki doprinos dali pokojni Tomica Stigleitner sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i pokojni akademik prof. dr. sc. Mirko Vidaković. Praćenje cijelog projekta pod nadzorom je Šumarskog fakulteta preko prof. dr. sc. Davorina Kajbe te Agronomskog fakulteta preko prof. dr. sc. Nikole Pavičića i stručnog suradnika iz Direkcije Hrvatskih šuma Ivana Šumanovca. Veliko razumijevanje za postojeći projekt daju i diplomirani inžinjeri šumarstva, bivši i sadašnji voditelji Uprave šuma, podružnica Zagreb Krunoslav Jakupčić i Damir Miškulin, te bivši i sadašnji upravitelj Šumarije Kutina Davor Hlebec  i Davor Kokot.