EU nije Hrvatskoj zabranio prošek

Proizvođači mogu nastaviti s proizvodnjom i stavljanjem na tržište prošeka i nakon ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije.

Nigdje u pristupnom sporazumu RH i EU, a niti u bilo kojem drugom važećem službenom dokumentu ne postoji nikakva preuzeta obveza iz koje bi proizlazilo da se od 1. srpnja 2013. u Hrvatskoj mora prestati s proizvodnjom prošeka, odnosno s označavanjem proizvoda nazivom prošek. Činjenica je da nitko Republici Hrvatskoj u pregovorima s EU nije ni postavio takav zahtjev." Ovaj citat samo je izvadak iz vrlo opširnog dopisa koji je voditelj radne skupine za pristupne pregovore s EU za poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj - Miroslav Božić krajem prošlog tjedna poslao na desetak mjerodavnih adresa (među ostalim i potpredsjednicima Vlade Nevenu Mimici i Vesni Pusić te ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini) i čiju presliku Poslovni dnevnik ima na raspolaganju.

Bivši državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, iz kojeg je otišao prije godinu dana, ističe u spomenutom dopisu, da je iz "moralnih i profesionalnih razloga" morao reagirati i opovrgnuti informaciju koja je 25. ožujka objavljena na webu Ministarstva poljoprivrede (prenijeli je svi mediji) i u kojoj je stajalo - "Ulaskom u EU, odnosno od 1. srpnja 2013. naziv prošek neće se više moći koristiti, pa čak ni do iskorištenja zaliha. Stoga, obavještavamo proizvođače koji koriste naziv prošek da uzmu u obzir navedene činjenice i prilagode svoje poslovanje novim uvjetima na tržištu, budući da od 1. srpnja neće više biti moguće stavljati na tržište, kako na domaće, tako i na vanjsko, vino pod nazivom prošek." Jesu li u Vladi nakon pozorna isčitavanja Božićeva dopisa p(r)ozvali resornog ministra Jakovinu na očitovanje zbog ovog gafa i činjenice da je netko iz njegova tima radi neznanja nepotrebno uzrokovao paniku među vinarima, odnosno je li Jakovina sankcionirao osobu koja je zaslužna za objavu potpuno promašene informacije jučer nismo uspjeli doznati. Da se nešto na tom tragu preko vikenda ipak događalo svjedoči podatak o nestanku info naputka o prošeku s weba Ministarstva.

Na upit - zašto je naputak maknut - u kabinetu ministra nisu konkretno odgovorili nego su uopćeno pojasnili svoje buduće namjere."Ministarstvo poljoprivrede održat će sastanak s proizvođačima prošeka u prvoj polovici travnja. Cilj sastanka je pojasniti činjenice koje otvaraju mogućnost da se prošek kao desertno vrhunsko vino, desertno kvalitetno vino ili kao likersko vino može stavljati i zadržati na tržištu i nakon ulaska RH u EU, pri čemu je i dalje otvoreno pitanje zaštite proizvoda i korištenja tradicionalnog izraza prošek. Na tom će se skupu pojasniti i sve okolnosti vezane uz mogućnost daljnje proizvodnje, označavanja i prometovanja proizvoda kao i usuglašavanje aktivnosti vezanih uz pokretanju zaštite oznake i registraciju prošeka na razini EU, s obzirom na mogućnost da se zahtjev za zaštitu pripremi, budući se tradicionalni izraz za ovaj proizvod nalazi u propisima na nacionalnoj razini (Zakon o vinu i provedbeni Pravilnik), međutim nije zaštićeni tradicionalni izraz niti je zaštićena oznaka proizvoda u okviru EU propisa," stoji u odgovoru Ministarstva uz najavu da će o zaključcima obavijesti javnost. U cijeloj priči oko prošeka, ističe Božić, jedini je problem što se taj proizvod nije našao na listi zaštićenih tradicionalnih izraza za vino. Iako je prošek prvotno u okviru pregovaračkih stajališta bio na listi (uz bermet, dingač, opolo, plavac i portugizac) odlukom Vlade i Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU u Saboru u revidiranim stajalištima iz siječnja 2011. izbrisan je s liste.

"U pozadini odluke bila je najava da će Italija blokirati završetak pregovora (radi njihova već zaštićenog pjenušca prosecco) pa je odlučeno da se u tom trenutku povuče zahtjev za prošek te da se postupak nastavi nakon ulaska RH u EU," podsjeća zaboravne Božić i naglašava "bilo bi pogrešno zaključiti da je Hrvatskoj uskraćeno pravo da u budućnosti proizvođači pokrenu postupak za uvrštenje prošeka na listu tradicionalnih izraza prema propisima koji se primjenjuju u EU. To pravo je neotuđivo i nesporno." Kakav će biti rezultat tog postupka danas je, iznosi Božić, nezahvalno procjenjivati, no Hrvatska ima snažne argumente. Inače, tridesetak hrvatskih vinara godišnje proizvede oko 1000 hektolitara prošeka. Jedan od vodećih je hvarski vinar Andro Tomić koji ne skriva nezadovoljstvo radi šlamperaja administracije iz resornog Ministarstva. Uvjeren je da prošek ima dovoljno elemenata koji ga uskoro mogu uvrstiti na listu zaštićenih vinskih proizvoda.

Autor: Božica Babić