Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Berba
  • 09.09.2009.

Neočekivana kolovoška berba u nadbiskupijskim vinogradima

Prvi berači ušli su u nadbiskupijske vinograde posljednjeg dana kolovoza, a to je omogućilo izuzetno lijepo vrijeme, kaže velečasni Stjepan Karalić, direktor nadbiskupijskoga gospodarstva »Ravan«

  • 2.088
  • 100
  • 0

Neuobičajeno rano ove je godine počela berba traminca u vinogradima Đakovačko-osječke nadbiskupije u Trnavi nedaleko od Đakova. »Prvi berači ušli su u nadbiskupijske vinograde posljednjeg dana kolovoza, a to je omogućilo izuzetno lijepo vrijeme«, kaže velečasni Stjepan Karalić, direktor nadbiskupijskoga gospodarstva »Ravan«, koji se ni nakon 36 godina intenzivnog bavljenja vinogradarstvom i vinarstvom ne usudi reći da je ovladao svim tajnama tog posla.

Kaže da je svaka godina i svaka berba drukčija, a to je pokazala i ovogodišnja. Naime, uzorci mošta traminca ranije od uobičajenog roka pokazali su slador i kiselinu koji najavljuju vrhunsko vino.

»Kada je krenula vegetacija mi smo očekivali početak berbe sredinom rujna, međutim zbog vrlo ugodnoga kolovoza koji je pogodovao vinogradarstvu, odnosno kiše koja je pala i ugodnih sunčanih i toplih dana, dobili smo fino, zdravo grožđe, bez bolesti s dovoljnim sladorom i ugodnom kiselinom i zato je berba počela neočekivano u kolovozu«, pojašnjava velečasni Karalić.

Đakovačko-osječka nadbiskupija ima 30,5 hektara pod vinovom lozom, a pod grožđem je 7,5 hektara manje, jer se na tim površinama nalazi mladi nasad graševine i crnih sorata cabernet sauvignona, cabernet francka i merlota.

Od 24 hektara pod grožđem, najviše je traminca, oko 60 posto, a ostalo je chardonnay i vrlo malo graševine, odnosno crnoga grožđa koje je zabunom ušlo u nasade, a koje se ostavlja za kasniju berbu.

Misno vino najpoznatiji je proizvod vinarije Đakovačko-osječke nadbiskupije i ono je, uz katedralu i konje lipicance, postalo sinonimom Đakova.

Velečasni Karalić podsjeća na stoljetnu tradiciju vinogradarstva i vinarstva na ovim prostorima koja se veže uz dolazak biskupa iz Bosne početkom 13. stoljeća. Razvijajući vjerski život biskupi su okupljali narod oko euharistije - najveće svetinje za kršćane, a u toj euharistiji upotrebljava se i vino. Uvijek se vodilo računa da to vino bude ono pravo, od grožđa, pojašnjava teološku stranu uporaba vina Karalić.

Propitujući danas što učiniti s dosadašnjom tradicijom proizvodnje vina, posebno u ovim suvremenim, često surovim tržišnim uvjetima, nadbiskup Marin Srakić odlučio je, kaže velečasni Karalić, nastaviti s proizvodnjom svog već prepoznatljivog brenda »misnog vina«.

»Odlučili smo zadržati tu povijest i tu tradiciju i tome smo pristupili vrlo ozbiljno njegujući i obnavljajući vinograde i nastojeći da sačuvamo i taj naziv 'misno vino', za koji smo se još ranije izborili«, kaže direktor nadbiskupijskoga gospodarstva, ističući da je bilo vrlo teško jer su taj zaštitni znak upotrijebili i neki koji nemaju na to pravo.

»Misno vino je simbol Đakovačko-osječke nadbiskupije«, kategoričan je velečasni Karalić pojašnjavajući što je sve bilo potrebno učiniti kako bi se i formalno-pravno pripremili za tržišne uvjete koje karakterizira prava najezda vina, uvoznih i domaćih.

»Mislim da imamo jednu prednost koja se možda ne osjeti u ovome trenutku, ali će se osjetiti kad uđemo u EU, odnosno kada vinogradi koji su oko nas budu u punom rodu. Mi imamo tradiciju, jer doći u Đakovo, a ne vidjeti katedralu i ne kušati i ne uzeti misno vino u obližnjem Nadbiskupskom dvoru bio bi 'mali grijeh', ako ne i veliki. Gledajući marketinški, to je velika prednost koju imamo i koja će nam ostati i kada nastane još žešća borba oko plasmana vina«, tvrdi velečasni Karalić.

Svjestan da na vanjskom tržištu Đakovačko-osječka nadbiskupija sa svoje tri sorte bijelog, a uskoro i četvrtom sortom crnog vina, ne može biti prisutnija s velikim količinama, opredjeljenje je proizvoditi ono čega nema u velikim količinama, a to su vrhunska vina. Naime, prema riječima velečasnoga Karalića, u Hrvatskoj je svega 3,8 posto vrhunskih vina, a u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji je to 80 posto. Nadbiskupija ima, osim toga, traminac i graševinu koje omogućuju da se može krenuti u proizvodnju predikata.

»Đakovačka biskupija uvijek je bila poznata po proizvodnji vina, a sama je godišnje trošila tek oko 5000 litara, pa se pojavilo pitanje, što s ostatkom«, prisjeća se velečasni Karalić osnivanja tvrtke kojoj je na čelu i prilagodbe novim uvjetima poslovanja.

»Cijena butelje misnog vina u Đakovu je 45 kuna s PDV-om, a u nekom poznatijem restoranu je i pet puta viša, što ugostitelji pravdaju ambijentom u kojem se vino pije«, kaže velečasni Karalić iskustva s kojima se susretao kada je kao gost naručivao »svoje misno vino«.

Godišnja proizvodnja je oko 15 vagona, odnosno 150.000 litara, i obično se misno vino plasira u drugoj godini starosti i to preko već poznatih distributera, a dosta se proda i kroz maloprodaju u Nadbiskupskom dvoru.

Autor: Mile Ljubičić


Tagovi

Traminac Grožđe Đakovo Misna vina

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pšenica k'o na Markovo, repica skoro pa ocvala, zemlja suha, Sunce upeklo...
Što li će biti od ove godine.