Teroar u jednoj riječi sadrži sve što je važno za kvalitet grožđa, uticaj različitih vrsta zemljišta, nadmorske visine, nagiba, položaja prema suncu i ostalih klimatskih uslova.
Na kvalitet grožđa i prerađevine od grožđa utiču sorta, lozna podloga, klimatski uslovi, zemljišni uslovi, sistem gajenja i primijenjene agrotehničke mjere. Zemljište i klima određuju individualan i strogo specifičan okus sazrijevanja grožđa u datom području. Sorta je osnov kvaliteta, a samim tim i prerađevina od njega.
"Kod vinskih sorti osnovni parametri kvaliteta su sadržaj šećera i ukupnih kiselina u grožđanom soku i sadržaj aromatičnih materija, dok je sadržaj ostalih materija bitan, ali ne i odlučujući", kaže savjetodavac Sanja Čokojević.
Dalje navodi da su kod stonih sorti čije je grožđe namijenjeno potrošnji u svježem stanju kriterijumi za ocjenu kvaliteta drugačiji. Pored elemenata hemijskog sastava grožđanog soka na kvalitet utiču i izgled i krupnoća grozda i bobice, boja, zbijenost grozda, čvrstina mesa, topljivost pokožice, prisustvo sjemenki i drugi.
"Zemljište kao glavni izvor hranljivih materija i vode je sredina iz koje vinova loza crpi neophodne količine i ugrađuje u svoje plodove - grožđe. Ona koja su lakšeg mehaničkog sastava povoljnija su od zemljišta težeg", kaže Čokojevićeva i dodaje da pjeskovita zemljišta utiču na povećanje kvaliteta grožđa, a naročito su povoljna za gajenje bijelih vinskih sorti.
Ona tvrdi da su tamnija zemljišta povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima, a zemljišta rude i crvene boje također utiču na obojenost crnih vinskih sorti. Teroar u jednoj riječi sadrži uticaj različitih vrsta zemljišta, nadmorske visine, nagiba, položaja prema suncu i ostalih klimatskih uslova.
Dobar teroar bi trebalo da karakteriše:
Najbolji teroari odlikuju se adekvatnim sazrijevanjem grožđa i kada vanjska temperatura nije na potrebnom nivou, ali je optimalna temperatura zemljišta u nivou sa najaktivnijim dijelom korijenovog sistema.
"Primjena svih agrotehničkih mjera ima svoj uticaj na kvalitet grožđa. Poseban uticaj imaju mjere zrele i zelene rezidbe, đubrenje, navodnjavanje, zaštita od bolesti i štetočina, način i održavanje zemljišta i druge", kaže savjetodavac i dodaje da niski uzgojni oblici uslijed povoljnijeg toplotnog režima u prizemnim slojevima zraka omogućuju veće nakupljanje šećera, odnosno bolji kvalitet grožđa.
Navodnjavanjem se obezbjeđuje neophodna količina vode za odvijanje svih životnih procesa vinove loze i kako kaže Čokojević, to je naročito važno u mjesecima sa deficitom vlage. Intenzivirajući fiziološke procese, čiji intenzitet u slučaju nedostatka vode naglo opada, navodnjavanjem se direktno utiče na sintezu šećera, aromatičnih i drugih materija.
To je grozd! Vinova loza Mijata Stanišića daje grozdove duge do 60 cm i teške do 4 kg
"Velika količina padavina odlaže sazrijevanje. Suficit vode nepovoljno utiče na rast i sazrijevanje bobice u sve tri faze, a uticaj količine padavina daleko je veći nego uticaj temperature", dodaje ona.
Kaže da veliki uticaj na sadržaj šećera u grožđanom soku naročito ispoljavaju makro elementi: azot, kalijum i fosfor, a također i mikroelementi: bor, cink, mangan, molibden i bakar. Pravilna ishrana vinove loze povoljno utiče i na sadržaj mineralnih, bojenih i aromatičnih materija u grožđu. Tako, na primjer, pravilna upotreba određenih količina elemenata mineralne ishrane doprinosi povećanju bjelančevinastih i nebjelančevinastih materija, zatim utiče na intenzitet i ujednačenost rasporeda bojenih materija i drugih.
"Na sadržaj bojenih materija naročito utiču fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum, a također i bor, mangan, bakar, cink i molibden. Na prisustvo aromatičnih materija u grožđu naročit uticaj ispoljava fosfor, kalcijum, kalijum i magnezijum", nabraja stručnjak.
Prerana kao i poznija berba grožđa, kako ona kaže, također, mogu imati negativan uticaj na kvalitet grožđa i proizvoda od grožđa. Prerana berba onemogućava ispoljavanje sortnih karakteristika u smislu sadržaja šećera, ukupnih kiselina, bojenih i aromatičnih materija. Prekasnom berbom, osim ako je to planski predviđeno mnogo se gubi, prije svega, na prinosu grožđa. Koncentracija šećera se povećava, ali se remete sadržaj ukupnih kiselina i sadržaj brojnih aromatičnih materija.
Otuda, određivanju vremena berbe mora se posvetiti posebna pažnja i to u smislu blagovremenog započinjanja i završetka berbe, zatim i u pogledu organizacije berbe, kako bi obrano grožđe što prije stiglo do preradnih kapaciteta.
"Osim sorte i podloge, pravilnim upravljanjem vinogradarske proizvodnje kroz projektovanje umjerenog prinosa, odgovarajuće uzgojne oblike, gustinu sadnje, pravce redova vinograda, zatravljivanje vinograda i kroz druge agrotehničke i ampelotehničke mjere može se uticati na ublažavanje negativnih efekata globalnog zagrijavanja i doprinijeti proizvodnji kvalitetnog grožđa", navodi stručnjak.
Tagovi
Autor