U Dioklecijanovom podrumu najveću znatiželju izazvala vina Galac i Dugovrst koja još nisu na tržištu

Na ovogodišnjem IX. Festivalu vina i delicija u podrumima Dioklecijanove palače u Splitu okupilo se 58 izlagača sa 400 etiketa vina iz Hrvatske i susjedne BiH, a najveću znatiželju izazvala su ona kojih još nema na tržištu. To su Galac crni i Dugovrst bijeli od istoimenih, već zaboravljenih sorti zadarskog kraja o kojima je na posebnoj radionici govorio prof.dr.sc. Edi Maletić.

Radi se o morfološki i genetički unikatnim, ali kritično ugroženim sortama.

"Desetak panja Galca uspjeli smo zasad pronaći u starom vinogradu Denisa Jusupa u Briševu“, otkriva Maletić. Od grožđa iz posljednje berbe eksperimentalno je napravljeno vino koje je prvi put prestavljeno potkraj prosinca lani na Degustaciji mladih vina u Nadinu. Prve reakcije struke kao i vinoljubaca bile su jako pozitivne. "Nisam iznenađen“, kaže profesor. Radi se o pitkom, "vatrenom vinu“ kojega su naši stari nazivali i Gavran. Crno je kao perje od gavrana.

Do sadnica Galca iz njemačkog Heppenheima

S ciljem da se sorta obnovi, već je poduzeo bitne korake. Prvo, izabrao je loze s pupovima i poslao ih u rasadnik Antes iz grada Heppenheim u Njemačkoj gdje će proizvesti sadnice koje će se koristiti kao repromaterijal za razmnožavanje. U planu je podizanje matičnog nasada sa 300 komada Galca da bi se iz istog već sljedeće godine proizvelo 1.000 i više sadnica za zainteresirane proizvođače, a njih ima, rekao je.

U projektu revitalizacije Galca kao i sorte Dugovovrsti bijele od početka sudjeluje i financira ga Zadarska županija. Projekt bi trebao trajati tri godine, a u cijelu priču bit će uključeni i Srednja poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanko Ožanić, Sveučilište u Zadru te Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije.

Otkrili i spasili 130 autohtonih sorti vinove loze, među njima Galac i Ruževina

Rijetki od okupljenih na radionici o starim sortama zadarskog kraja uspjeli su kašati zanimljivu kupažu od Galca (50%) i portugalskih sorti Touriga nacional (35%) i Vinhao (15%) koje su prije tri godine zasađene u vinogradu Šime Škaulja na Nadinskom blatu. Sve u sklopu međudržavne suradnje. "Mi smo Portugalcima ustupili naše, a oni nama najbolje svoje autohtone sorte“, pojasnio je Maletić. Suradnja se nastavlja.

Spašavanje bijele Dugovrsti

Nastavlja se i spašavanje sorte Dugovrsti bijele kojoj je također prijetilo izumiranje. Pronađena je u dva vinograda na stankovačkom području te, kao i Galac, kolekcionirala u tzv. "bankama gena“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Kolekciji sorata sjeverne Dalmacije na Baštici, pokušalištu (imanju) Sveučilišau u Zadru. Radi se o sorti koja unatoč visokim prinosima daje odlične sladore  pa su i vina kvalitetna. S obzirom na manjak asortimana bijelih sorti profesor vjeruje da će i ova sorta pobuditi interes uzgajivača. 

Slično kao što je prije desetak godina pobudila i Svrdlovina koju je u svojim vinogradima oživio Mladen Anić, na imanju Figurica u Smilčiću. U međuvremenu je prihvaćana i od nekolicine drugih vinara. Na festivalu u Splitu, osim Anićeve (berba 2019.), kušavana je i Svrdlovina (berba 2022.) iz Vinarije Bora u Islamu Grčkom vlasnika Zdravka Žuže iz Pogradine. 

Kako najbolje prodati vino?

Govoreći o trendovima u vinarstvu i vinogradarstvu profesor Maletić je istaknuo kako je sada kod nas i u svijetu zavladala moda da se uskrsnu stare zapostavljene sorte. Danas kad se traži kvaliteta one postaju aktualne. Kod nas, osim spomenutih Galca, Dugovorsti, (koju još nazivaju i Dugoviska, Duguljac ili Gnjatonja) pažnja se pridaje i sortama Trnjak i Lasina. Najbolji primjer kako se isplati raditi ovaj posao su sorte Tribidrag (poznatiji kao Crljenak) i Malvasija dubrovačka čije su populacije bile spale na nekoliko panja da bi se danas, nakon uspješno provedenih projekata revitaliziranja, našle među najuspješnijim sortama na tržištu. Na natjecanju osvajaju medalje i visoka odličja.

Zadarska županija, kao i cijela zemlja, turistički je orjentirana. Trebamo, sugerira Edi Maletić, turistima ponuditi što više originalnih proizvoda, a vino je u ponudi jako važno. Mala smo zemlja, mali proizvođači s malim količinama. Nama je najbolje prodati vino tu doma zajedno s vrhunskim ambijentom i vrhunskom pričom.

A kod naših starih sorti, kako reče profesor, priča ima napretek.