Aleksandar Jeftić: Uzgoj lješnika nije ni malo lak, potrebna je maksimalna posvećenost

Gdje piše da se tokom života moramo baviti samo jednim poslom? Nigdje. Brojni među nama mnogo su više od vlastitog posla, on ih ne određuje kao ličnosti, jer imaju i druga interesovanja. A ta interesovanja, često su potpuno međusobno različita.

Magistar saobraćaja zasadio plantaže lješnika i oraha

Tako se, osim u svojoj obrazovnoj sferi, prije sedam godina, na drugom polju, ostvario i mladi Prijedorčanin Aleksandar Jeftić (38). Ovaj, prema struci, magistar saobraćaja, zaposlen u prijedorskoj Gradskoj upravi, odlučio je da se okuša u uzgoju koštunjavih plodova, lješnika i oraha.

Priča, oduvijek je maštao da ima svoju plantažu pod vedrim nebom. Sve je počelo kao hobi, a danas je ozbiljan proizvođač. Zajedno sa porodicom, uzgaja lješnike i orahe na zemljišnoj površini od 15 dunuma na rodnoj zemlji u prijedorskim selima Malo Palančište, pod planinom Kozarom i Gaćanima, nedaleko od rijeke Sane. Sjeća se kako je sve počelo s prvim zasadom lješnika.

Uzgoj lješnjaka: Sve je više zainteresiranih, javljaju se zadruge, dijaspora, a za njega se mogu dobiti i poticaji

"Kada sam ja podizao zasad 2010. godine, u Prijedoru je bilo svega 10 dunuma zemljišta pod lješnikom. Danas je to mnogo drugačije, broj plantaža se značajno povećao i pružaju se na oko 150 dunuma zemljišta, s tendencijom daljeg širenja“, priča Aleksandar.

Plantaže zahtijevaju maksimalnu posvećenost

Kaže, ko god misli da u zasadima lješnika i oraha nema mnogo posla, grdno se vara, jer je tu  itekako potrebna maksimalna posvećenost.

"Često čujemo kako lješnika nema mnogo na našem području, kako ne zahtijeva mnogo rada, kako se hemijska zaštita koristi minimalno ili nimalo, što nije tačno. Takođe nije tačna ni tvrdnja da lješnik puni rod daje već u sedmoj godini i kako se od sadnica zasađenih na zemljišnioj površini od 10 dunuma, može zaraditi i do 20.000 KM. Lješnik zahtijeva ozbiljan rad. Iskustva govore da se na  našem području sa 10 dunuma zasada lješnika, starog deset godina, u punom rodu može zaraditi oko 7.000 KM “, kaže ovaj proizvođač.

Sam izradio mašinu za krckanje lješnika i oraha

On kaže da je lješnik neophodno hemijski tretirati pet puta godišnje. Prvi ozbiljniji rod dolazi tek nakon pete godine, a puni od 10 do 12 godine, od sadnje. Slično je i sa orahom. Neophodno je uložiti mnogo truda i rada, iako tako možda "na prvu“, uopšte ne izgleda. Aleksandar i njegova porodica, osim mnogo rada i vremena, morali su uložiti i u mehanizaciju, sistem za navodnjavanje, duvaljku, krckalicu i druge "rekvizite". Aleksandar je svestran i snalažljiv, pa je dosta opreme, napravio sam, poput mašine za krckanje lješnika i oraha.

"Mašina za krcanje lješnika i oraha za jedan sat može skrckati 20 kilograma plodova. Od tri kilograma lješnika u ljusci, dobije se kilogram očišćenog i spremnog za prodaju. Nije to uopšte lak posao“, kaže Aleksandar.

Ove godine, rod lješnika u ljusci iznosi 350 kilograma, a orasi su u šestoj godini i tek počinju rađati, pa je njihov ovogodišnji rod iznosio 100 kilograma u ljusci.

Još uvijek čekaju na punu zaradu 

"Turska diktira cijenu lješnika", kaže Aleksandar dodajući da je najbolja cijena očišćenog lješnika bila 2015. godine. "Tada je kilogram koštao 20 KM. Danas je to mnogo manje, recimo u Srbiji iznosi oko šest evra po kilogramu”, priča on.

Iako na plantažama ima posla za cijelu porodicu i još uvijek čekaju na punu zaradu. Aleksandar kaže, među svojim sadnicama uvijek uspije da skrene misli od svakodnevnih obaveza i briga i pobjegne iz grada u prirodu. Ljubav prema prirodi prenio je i na svoju djecu. Porodično i zajednički, postali su stručnjaci za ovu oblast. Ima dana, kažu, kada na plantažama rade neprestano, ali kada se posao završi, uživaju u prirodi, tu “napune baterije” i spremni su za nove izazove.