Da li je malinarstvo u Višegradu koje je prije tri godine doživjelo pravu ekspanziju na izdisaju, zavisi kakve će cijene biti naredne godine. Pomoć hladnjačara Boška Đerića u repromaterijalu je dobrodošla, ali ne znači da će malinari nastaviti da se bave uzgojem ove kulture. Cijena je preloma. Ako bude niska, mnogi će zalivaditi malinjake.
Mnogi poljoprivrednici koji su velike nade polagali u uzgoj novog jagodičastog voća na ovim prostorima, pokosili su svoje malinjake s nadom da ih ožive ako dođu bolji dani za malinare, drugi iskrčili sadnice, a oni najuporniji se ne predaju.
Otkupna cijena maline bila je ove godine u višegradskom kraju 2,5 KM, a podsticaji od opštine za 2018. godinu i Ministarstva za poljoprivredu Republike Srpske po 0,30 KM za kilogram.
Vlasnik hladnjače "Aleks" u Višegradu, Boško Đerić daje svoj skromni doprinos opstanku maline na gornjodrinskoj regiji tako što će naredne godine kreditirati kompletna sredstva za zaštitu i đubrenje malinjaka i to u toku sezone kada poljoprivrednici nemaju za ovo dovoljno novca.
"Poznat sam u ovom kraju kao hladnjačar koji je svima koji su predali maline u moju hladnjaču na vrijeme isplatio sve do poslednje marke. Iskustvo mi je pokazalo da mnogi uzgajivači maline nemaju nikako ili dovoljno novca da u toku sezone nabave sva zaštitna sredstva i sredstva za prihranu. Zato sam se odlučio na ovaj korak s tim što će još u februaru nabaviti sredstva za sve zainteresovane i podijeliti im s tim što će mi novac vratiti kompezacijom u rodu maline", kaže Đerić.
O ovome su se pohvalno izjasnili i drugi proizvođači malina kao što je Srđan Simić koji je istakao da je vrlo teško na vrijeme obezbjediti repromaterijal.
"Zbog toga sam bio prinuđen da malinom zasadim samo dva dunuma zemljišta kako bih sa porodicom organizovao berbu jer mi se samo tako isplati ovaj projekat. Ukoliko se za berbu ploda angažuje radna snaga i to joj se plati onda se, po sadašnjim otkupnim cijenama ne isplati saditi malinu", kaže Simić.
I Miloje Joksimović iz sela Sase ima svoj malinjak u blizini porodične kuće pa i kod njega svi članovi familije učestvuju u njezi i berbi maline.
"Mislim da se na ovom projektu moraju angažovati vladine institucije, a hladnjačari uskladiti cijene i garantovati otkup roda. Ovako iz godine u godinu cijena maline na tržištu drastično varira i dovodi u nezgodnu situaciju proizvođače", dodaje Joksimović .
Poljoprivredni prizvođač Zoran Papić iz sela Prelovo kaže da seljaci zbog nestabilnog tržišta često moraju da svaštare i bave se proizvodnjom više kultura.
"Prošle godine je cijena maline bila ispod svakog minimuma pa su zato mnogi preorali svoje malinjake. Kome se isplati gajiti malinu za otkup od 1,1 KM sa premijama od po 0,30 KM po kilogramu? Mi tražimo zagarantovanu cijenu maline, a ovaj kraj je bogomdan za njen uzgoj. Realna otkupna cijena maline po kilogramu bila bi tri KM", naglašava Papić.
Predsjenik Udruženja malinara "Lastar" u Višegradu, Vladiša Jošilović kaže da je dobra ideja vlasnika hladnjače Đerića jer malinaru treba oko 1.200 KM po dunumu za ova sredstva.
Jošilović je ubirao plod maline sa šest dunuma i sam je smanjio na dva, a i kaže da će u slučaju da cijene 2020. godine ne budu iznad 2,5 KM zalivadiće malinjak.
Udruženje "Lastar" u Višegradu je okupljalo 30 članova, ali su mnogi, zbog izuzetno niske cijene maline odustali od njene proizvodnje i članstva.
Tagovi
Autorica
