Tehnika podmlađivanja sastoji se u skraćivanju grana u kruni jabuke, koje treba obaviti u toku dubokog zimskog mirovanja u decembru ili januaru. Jačina zavisi od stepena oštećenja, ogoljenosti i bujnosti grana.
Asanacija ili podmlađivanje je agrotehnička mjera koja se rijetko primjenjuje u intenzivnoj proizvodnji jabuke, a često u ekstenzivnoj. Nameće se kao neophodna kod starih zasada autohtonih sorti koje su u postupku izumiranja kao što su kožara, budimka, kolačara, pramenka, kiselka i druge. Ovi zasadi nalaze se uglavnom u zapuštenom stanju, udaljenim lokalitetima koje karakteriše i nedostatak radne snage, navodi stručnjak za voćarstvo, Andrija Radulović.
Naše sjeme proširilio se i Evropom - domaće sorte lako prepoznatljive
Međutim, pored očuvanja sortimenta predstavljaju i dobar početak za organsku proizvodnju jabuke.
Svrha podmlađivanja je u tome da se odstrane dotrajali dijelovi krune, a da se iz spavajućih i adventivnih pupoljaka podstakne porast novih grana. One su u stanju da obnove krunu, produže period plodonošenja i uopšte voćku učine dugovječnijom.
Podmlađivanje jabuke preporučuje se u sljedećim slučajevima:
Značajan uslov za uspješno izvođenje ove mjere jeste da se jabuka nalazi na dubokom i plodnom zemljištu i da su joj korijen i deblo zdravi.
Tehnika se sastoji u skraćivanju grana u kruni stabla, koje treba obaviti u toku dubokog zimskog mirovanja u decembru ili januaru. Jačina zavisi od stepena oštećenja, ogoljenosti i bujnosti grana.
Ako su stabla iscrpljena od prekomjernog roda, a osnovne grane dobile viseći položaj, potrebno je obaviti slabije podmlađivanje. Ono se sastoji u skraćivanju voditeljice i ramenih grana za jednu trećinu njihove dužine, savjetuje Radulović.
Podmlađivanje srednjeg intenziteta, skraćivanjem grana za 1/3 do 2/3 dužine, izvodi se kada su one u kruni jače oštećene usljed grada, snijega, oluje i tereta roda.
Jako se obavlja, skraćivanjem grana za 2/3 dužine, kada je drveće oštećeno mrazom. Ova mjera se može izvesti tek nakon godinu dana od izmrzavanja.
Pri podmlađivanju voditeljicu i one remene treba skratiti do neke pogodne bočne grane (ventil) koja će preuzeti ulogu produžnice. Takođe treba po istom principu skratiti i ostale, nižeg reda u kruni.
Za ovu agrotehničku mjeru važe u osnovi isti principi kao i za rezidbu - bolje je ostaviti manji broj umjereno razvijenih grana nego više slabijih. Poželjno je ostaviti manji broj dobro ishranjenih rodnih grančica nego više onih koje oskudjevaju u hranjivima. Uspravne ramene grane treba oštrije orezati ili saviti da bi se na njima što prije obrazovalo rodno drvo, ističe ovaj stručnjak.
Debele ramene grane orezuju se na sljedeći način: najprije se testerom zareže sa donje strane do 1/4 njenog prečnika, a zatim se grana odsječe testerom odozgo. Presjeci trebaju biti što manji. Poslije orezivanja treba ih zagladiti oštrim kresaćim nožem i premazati kalem voskom ili bitumenom da bi rane što brže i lakše zarasle.
Jako podmlađivanje se obavlja jedanput u životu voćke, a slabija mogu i u više navrata.
Pored pravilno izvršenog orezivanja, potrebna je i pravilna njega da bi podmlađivanje u potpunosti uspjelo. To podrazumijeva iduće godine obavezno krečenje stabla.
Zatim đubrenje određenim količinama mineralnog hranjiva NPK formulacijama, prihranu KAN-om i rasturanje oko 30 tona po hektaru zgorjelog stajskog đubreta. Poželjno je da međured bude u stanju jalovog ugara u naredne dvije do tri godine. Sprovoditi redovnu zaštitu protiv biljnih bolesti i štetočina.
U proljeće druge godine poslije podmlađivanja, a prije početka vegetacije, treba letoraste koji su ostavljeni za obrazovanje skeleta krune skratiti tako da se uspostavi odgovarajuća ravnoteža između novih ramenih grana. Letoraste na njihovoj unutrašnjoj strani trebalo bi ukloniti, savjet je stručnjaka za voćarstvo.
Zašto je jesenje čišćenje i zaštitu voćnjaka važno pravovremeno početi?
Kako se navodi u stručnoj literaturi "Voćarstvo i vinogradarstvo" grupe autora sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, ova pomotehnička mjera najčešće se izvodi kod jabuke i kruške, a rjeđe kod šljive, trešnje i višnje. Daje bolje rezultate u voćki na sijancu i bujnijim podlogama nego na onim kržljavijim.
Tagovi
Autorica