Septembarske temperature preko 20°C postiču retrovegetaciju, kako postupiti?

Period nakon završetka berbe voća ne bi trebali smatrati fazom mirovanja, zato što se i tada u voćkama odvijaju životni procesi koji je čine rodnom. Prije svega tada se nastavlja sa diferenciranjem cvjetnih pupoljaka za narednu godinu.

Za taj proces neophodni su optimalni vremenski uslovi i dobro kondicijsko stanje svakog usjeva, a uslovljeno je meteorološkim uslovima i primjenjenom agro i pomotehnikom.

Ponovna pojava lisne mase nakon opadanja stare ili retrovegetacija je štetna jer osim što umanjuje otpornost biljaka na niske temperature, one u iduću sezonu ulaze oslabljene, daju niže prinose i osjetljivije su na napade raznih štetočina i bolesti. 

Globalno zagrijavanje u toku

Pretežno se javlja početkom mjeseca oktobra, a uslovljena je toplijim vremenom i povećanom zemljišnom vlagom. Kako kaže Aleksandar Misita iz PSSRS, evidentno je da je temperatura posljednjih decenija nešto veća, a što je posljedica globalnog zagrijavanja. 

"Kao primjer možemo navesti da je u prosjeku najviša temperatura Banja Luke za septembar mjesec 21,5 stepen Celzijusa", ukazuje Misita, dodajući da na osnovu utvrđene činjenice da je u 2021. maksimalna prosječna iznosila 26,4°C, lako je zaključiti da je globalno zagrijavanje u toku. Posljedično, dolazi i do ranijeg otvaranja pupoljaka u rano proljeće, a zbog apriliskih mrazeva slijedi propadanja istih. 

Pazite na diferenciranje pupoljaka voća i retrovegetaciju

Prema riječima ovog stručnjaka, da ne bi došlo do retrovegetacije u zasadima, preporuka je da se biljke zaštite na vrijeme. 

"Defolijacija se uglavnom dešava zbog apsolutnog neprovođenja mjera zaštite voćaka tokom vegetacionog ciklusa. Ima slučajeva da se to desi proizvođačima koji prestanu štititi voće uslijed nezainteresovanosti za zasad zbog neadekvatnog prinosa te godine", upozorava Misita.

Do ovoga u najvećoj mjeri dolazi kada se sa mjerama zaštite prestane od juna pa do polovine jula. Napominje da se vegetatitvna masa zarazi nekim od patogena, kao što su recimo kod jabuka i krušaka čađava pjegavost lišća i krastavost plodova. Kod šljiva, trešanja i višanja to je šupljikavost lišća. Zbog nekroze lišće opada još u julu i avgustu, a novo kreće da izbija u septembru. 

Ako je jako olistalo, orezati prije zime

Ovdje se savjetuje da se sa par tretmana mankozebom riješi pomenuti problem. Ukoliko je ipak došlo do retrovegetacije, neophodno je blagovremeno odreagovati. 

"U slučaju da se nešto malo pupoljaka tokom septembra i oktobra krenulo otvarati, preporuka je da se u rano proljeće napravi intenzivnija rezidba kako bi se voćka što prije oporavila od stresa i uspostavila ravnotežu između rasta i rodnosti".

Ako je ipak jako olistala i većina lisne mase nalazi se na vrhovima stabala, trebalo bi je obavezno orezati prije zime. Višestruki rezovi na biljci ponašaju se kao otvorene rane i podložne su raznim infekcijama. Obzirom da naredni period donosi hladno i vlažno vrijeme gdje je uslov za njihovo ostvarivanje daleko veći potrebno je obaviti zaštitu preparatima na bazi bakra, zato što imaju fungicidno i baktericidno dejstvo tako da usjev u potpunosti ulazi zaštićen u stanje mirovanja tokom zimskog perioda, ukazuje savjetodavac PSSRS-a.