Uzgajanje borovnice - prednosti i izazovi

• 1.767
• 89
• 0

Proizvodnja borovnice bilježi uzlazni trend u svijetu sa 525.6000 tona prinosa. Najveći proizvođači su SAD, Kanada i Čile, a u Evropi su to Poljaci, Njemci i Francuzi.

Popularne sorte borovnice

Sotra koja je najzastupljenija na plantažama je duke. Ona ima visosku rodnost, rano zrije i plod je izuzetne kvalitete. Tu je i bluecrop, sotra koja ima slične karakteristike, ali postoji problem sa skladištenjem. Patriot se takođe uzgaja, a sazrijeva sedam dana nakon duke sorte. Neke od novih sorti koje proizvožači preporučuju su: draper i huron, koje sazrijevaju oko 15. juna, liberty (10. jul) i aurora (1. august).

Borovnica može imati dug vijek, ukoliko joj se osiguraju svi uslovi. Najrasprostranjenije je uzgajanje u zemljištu (naslovna fotografija), ali je sve više zainteresiranih i za hidroponski uzgoj.

Uzgajanje u zemljištu

Arilje (Srbija) je, primjerice, kraj koji je poznat po uzgajanju borovnice u zemljištu. Problem sa ovim načinom uzgoja je što može doći do zadržavanja vode, a to dovodi do gušenja korijena, prilikom čega se biljka suši (posebno na glinovitim zemljištima).

"Rješenje je u podizanju gredica i otvaranju jamića. Agrotekstil se koristi kao malč, a nikako polietilenska folija, jer se ona može oštetiti. Primjere ovakvih zasada borovnice možemo pronaći u okolini Mladenovca i u Ubu", rekla je na Savjetovanju o savremenoj proizvodni voća u Novom Sadu prof. dr Jasminka Milivojević sa Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda.

Tema "Visokožbunasta borovnica" je vrlo zainteresirala okupljene u Novom Sadu

Dodala je da je izuzetno važan pravilan odabir zemljišta. Borovnica zahtijeva laka i rastresita zemljišta, sa pH vrijednostima između 4,2 i 4,8. Preporučuje da se napravi analiza mehaničkog sastava zemljišta, kao i kemijska analiza.

Savjet za sadnju: 3x1 m, odnosno 3.300 biljaka/ha ili 3x1,2 m, odnosno 2.780 biljaka /ha. Očekivani prinos u punoj rodnosti, u petoj vegetaciji, je od 12 do 15 tona.

Hidroponski uzgoj

Hidroponski uzgoj borovnice posebno je razvijen u Austriji, a stručnjaci iz Beograda su iskustva preuzeli od kolega iz Graza. Ovdje je zastupljeno 4.800 biljaka po hektaru, na razmaku 3 x 0,8 metara. Saksije su zapremine 10 litara, a prilikom proređivanja vadi se svaka druga. Presađuju se u veće saksije i premještaju na drugu parcelu.

Kako se postavljaju saksije?

Prije instaliranja saksija, u red se stavlja agrotekstil, koji se buši na mjestu gde će doći saksija sa sadnicom. Stavlja se i mreža od pocinkovane žice, kao zaštita od glodara. Umjesto polipropilenske folije kao saksije, mnogi koriste i vreće od pletenog agrotekstila.

"Supstrat bi trebalo da čini 67% do 70% strugotina četirana, a oko 30% kiseli treset. pH vrijednost bi trebala biti od 2,5 do 3,5. Dodaje se i kvarcni pijesak. Navodnjavanje se provodi sistemom kap po kap, sa dva ubodna kapljača za manje saksije, a četiri za veće saksije. Takođe, koristi se crijevo sa kapljačima, sa protokom od litre na sat vremena. Đubrenje se obavlkja NPK đubrivima, biostimulatorima, magnezijum sulfatom, kalijum sulfatom, a folijarna prihrana je važna kada postoji problem sa usvajanjem, na primer kalcijuma ili željeza, preko korijena", objasnila je Jasminka Milivojevć.

Dodala je da je važno raditi kontrolu supstrata, kao i mineralnog sastava listova, da bi se znalo šta je potrebno biljci.

Uzgoj borovnice u zaštićenom prostoru

S obzirom na klimatske promjene koje se dešavaju, favorizira se zaštićen prostor. On podrazumijeva visoke tunele, koji su zaštićeni od kiše, grada, mrazai i ne zahtijevaju grijanje. Ovim se omogućava i vansezonska proizvodnja.

"Omogućeno je zrenje 10 dana ranije, a to doprinosi i većoj cijeni na tržištu. Prinos je za 25% veći, kada je reč o duke sorti, koju smo testirali, u odnosu na otvoreno polje. Ovakav način uzgoja je moguć i u hidroponskom uzgoju", rekla je Milivojevićeva.

Autorica