Velika potražnja za bh. malinama, očekuje li se rast cijena?

Cijene malina u Bosni i Hercegovini prošle su godine dosegle svoj maksimum. Proizvođači, ali i otkupljivači očekuju da će i ova godina biti slična, uz nadu da će mraza biti manje. Potražnja je lani premašivala ponudu upravo zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Iz kompanije Herbos nature, koji se bave otkupom i preradom šumskih plodova i jagodastog voća ističu kako uprkos lošim uvjetima, nisu zabilježeni gubici.

"Prošla godina je što se tiče cijene bila na jednom nezapamćenom nivou, s tim što smo imali umanjen rod zbog proljetnih mrazeva, a i rano je bilo ispupalo, zbog visokih temperatura. Ali su cijene nadomjestile te gubitke u kilogramima", kaže Mirzet Hadžiavdić, direktor kompanije Herbos nature d.o.o., Sarajevo.

Neupitan plasman

Ističe kako malinarstvo ima svijetlu budućnost na našim prostorima, jer je u ovim konkurentnim zemljama porastao standard, a to, kako navodi, automatski povlači cijenu proizvodnje. Prošle godine je ova kompanija otkupila više od hiljadu tona.

"Većinu plasiramo u fabriku u Švicarskoj, gdje je naš glavni kupac, a ostatak u Francusku, Njemačku i druge zemlje. Bosanska malina je jedna od kvalitetnijih, interes je veliki, zadnje dvije godine smo imali manjka u ponudi, odnosno kompletno svjetsko tržište", dodaje on.

Kvalitet bh. maline je dobar i nema problema s plasmanom. U toku je i potpisivanje ugovora s kooperantima.

"Potražnja za malinama je velika i očekuje se rast cijena, ali je nezahvalno obećati unaprijed. Nudimo uz ugovore i agronomske usluge i podršku. Dajemo i uslugu zaštite, prihrane. Ono koji odrade adekvatnu zaštitu dobijaju 5 do 10 feninga na cijenu po kilogramu maline, a oni koji dovezu na adresu otkupne stanice dobiju i po 20 feninga na prijevoz", kaže Hadžiavdić.

Firma raste i širi kapacitete i broj kooperanata. U toku je i podizanja rasadnika, a sadnice će biti ponuđene saradnicima da obnavljaju svoje malinjake ili podižu nove.

Šumski program

Herbos otkupljuje i samonikle gljive, borovnice, kupine, šumske jagode i srijemoš koji se suši i izvozi u Njemačku. Od tih proizvoda su i krenuli prije 20 godina.

"Gljive imaju svoje iskusne berače s kojima dugo radimo, jesenja gljiva je najkvalitetnija i ide za Italiju i Njemačku. Međutim, sve je manje berača jer mladi odlaze i nisu toliko zainteresirani za ovaj posao", zaključuje Hadžiavdić.