Prilično šokantne i potpuno drugačije tvrdnje Gorana Živkova u odnosu na ostala agroekonomska razmišljanja nikog neće ostaviti ravnodušnim.
Nakon prvog dela intervjua sa bivšim ministrom poljoprivrede i sadašnjm konsultantom SEEDEV-a (South East Europe Developement), Goranom Živkovim koji je zabeležio veliko interesovanje, objavljujemo i njegov drugi deo. Iskreno, precizno, konkretno.
Mleko je najmanje tansportabilno i u najvećem delu zavisi od lokalnih prerađivača. I zbog toga proizvođači zavise od lokalnog otkupljivača. U ovoj fazi razvoja mi imamo oko 200 mlekara. Zanimljivo je da su u Sloveniji i Hrvatskoj takve male mlekare nestale. Kod nas rade zahvaljujući kišobranu jednog monopoliste koji radi kod nas. On je napravio ambijent za sebe, a uz njega se "šlepuju" i mali. Čekam taj dan kada će Imlek biti kupljen od nekog ko će da se bavi mlekom i ko će doneti "know how" na tržište, a da to ne bude investicioni fond. Proizvodnja mleka je prilično stabilna. Ono što je loše je što opada prihod poljoprivrednika.
Goran Živkov ima potpuno drugačije mišljenje o svinjama, a to već različito od svih pričam već tri godine. Mi smo sačuvali naše svinjarstvo zato što imamo carine na uvoz. To je potpuno drugačije od okruženja, gde svoju proizvodnju ne štite tim preprekama. Kad gledate brojeve - mi smo sačuvali naše svinjarstvo, ali nismo sačuvali mesnu prerađivačku industriju. Ona je tu, ali nema rasta. I danas Juhor, BačkaTopola, Neoplanta, imaju problem što velike količine prerađevina dolaze iz zemalja CEFTA sporazuma.
Do nedavno Crna Gora nije imala prerađivačku industriju. Ona danas izvozi u Srbiju. Slična priča je u Makedoniji i Bosni. Oni, jednostavno, kupuju jeftine tovljenike iz EU, prerađuju ih zbog 0% carine u CEFTi. U Hrvatskoj PIK "Vrbovec" nastupa dosta agresivno, koji je uočio tržište kod nas. On ima dobru promociju i proizvode. Iza njega stoji Agrokor. Sve to utiče na rast prerađevina iz okolnih zemalja. U toj situaciji država daje subvencije za tovljenike i prednost pri zakupu državnog zemljišta. Dalje, dolazi Tenis, potencijalna mogućnost je olakšan izvoz u Rusiju.
Subvencije i davanje prednosti zakupa državnog zemljišta "mami" mnoge da zbog toga ulaze u proizvodnju svinja. Povećava se proizvodnja, a naše tržište je zatvoreno. Naše svinje nemaju gde da odu. One ne mogu da idu u Evropsku uniju, a ni u okruženje. Pokušalo se sa izvozom u Rusiju, ali su to male količine. I sve to dovodi do pada cena. A prerađivač nema interesa da otkupljuje taj višak. Vi u stvari ubijate proizvodnju sa povećanim subvencijama.
Nesporno je da su plaćanja u biljnoj proizvodnji najneefikasniji način podrške. Ako me pitate da li je bolje subvencionisati biljnu proizvodnju ili stočarstvo to je kao da me pitate da li je bolje imati proliv ili zatvor. U ovom slučaju je bolje da imate proliv. Jer vi kad proizvedete žitaricu ili uljaricu ona može da se izveze. To povećanje proizvodnje dovodi do povećanog izvoza. Tovljenike ne možemo da izvezemo. Vi samo spuštate cenu na domaćem tržištu. Subvencije nisu dobre. Mnogo je bolje davati investicionu podršku.
Tagovi
Autor
Partner
Vladike Ćirića 33,
21000 Novi Sad,
Srbija
tel: +381 (0) 21 3015 055,
e-mail: office@agroplus.rs
web: http://www.agroplus.rs/
199
Glasova: 82
Uredi tržište poljoprivrednih proizvoda 41,2%
Glasova: 24
Ukine akcize za gorivo 12,1%
Glasova: 10
Reši problem PIO fonda 5,0%
Glasova: 4
Očisti registar goveda i utvrdi tačno brojno stanje 2,0%
Glasova: 3
Poveže katastar sa eAgrarom 1,5%
Glasova: 40
Isplati drugi deo subvencije za semenski materijal 20,1%
Glasova: 35
Sastavi radnu grupu poljoprivrednika kao svojih savetnika 17,6%
Glasova: 1
Ne znam 0,5%