Pretraživanje tekstova
Ilona Buboš u svojoj bašti uzgaja ljute čili papričice, a od njih izrađuje dekorativne bukete za ukras, ali i gurmanluk.
Bliži se prolećna setva, a Ilona i Tibor Buboš iz Kupusine na svojim parcelama zasejaće, kao i svake godine, osnovne ratarske kulture: soju, kukuruz, bundeve. Ipak, na jednoj od parcela naći će se i čili papričice. Već godinama Ilona sadi ove ljute paprike, a od njih izrađuje, verovali ili ne, dekorativne bukete.
Njena tezga na pijaci u Somboru, gde ih prodaje, najlepša je i najinteresantnija. Gde god da se pojavi sa svojim buketima, koji plamte od lepote, ali i ljutine, uvek je u centru pažnje.
"Pre nekoliko godina napravila sam sebi jedan buket i svima koji su ga videli veoma se dopao. Počela sam kasnije da ih poklanjam dragim prijateljima. Kada sam videla da se mnogima dopadaju, rešila sam da ih pravim i prodajem", kaže Ilona, dodajući da bukete pravi od sušenih papričica, ali da su jednako lepi i oni od svežih papričica.
S obzirom na to da je vešta i kreativna, Ilona jedan buket napravi za pola sata, a osim na pijaci, prodaje ih kod kuće ili preko interneta. Ovi neobični buketi našli su svoj put i do susedne Mađarske i Hrvatske, a bidermajer od ljutih papričica, u kombinaciji sa belom jutom, napravila je po želji jedne mlade za svadbeno venčanje. Naši ljudi iz inostranstva često svrate do Ilone kako bi kupili buket i poneli ga kao praktičnu i lepu uspomenu iz rodnog kraja.
Bidrmajer, uspomena ili dodatak hrani - lep i praktičan buket
Ovakav buket, kako kaže ova maštovita žena, može da stoji u vazi godinama, a može povremeno da se opere pod mlazom hladne vode. Različite su veličine, tako da ima i onih u koje je svojim veštim rukama ukombinovala oko 200 crvenih plodova.
"Osim što je dekorativan, buket je i praktičan, jer u svakom trenutku ko želi i ko voli može da papričicu iz buketa stavi u paprikaš ili svoj tanjir, ukoliko je ljubitelj jakih ukusa", kaže Ilona i dodaje da je odlučila da poveća površinu na kojoj će ove godine uzgajati čili.
Dobri poznavaoci povrtarstva znaju da oko proizvodnje svih vrsta paprike, pa i ove, ima mnogo posla. Potrebno je proizvesti kvalitetan rasad, posaditi ga na njivi i negovati tokom proleća i leta kako bi plodovi bili zdravi i kvaliteteni. U ovom slučaju, oni nakon sušenja moraju biti u stanju da se iskoriste u dekorativne svrhe. Ono što Ilona ne aranžira u buket, melje se i pretvara u začin ili se koristi za seme za narednu godinu.
"Ovo je moj hobi i moje zadovoljstvo, kojim već godinama dopunjujem kućni budžet. Teško da bih od nekog drugog useva mogla zaraditi više novaca, sa tog malog parčeta zemljišta, a ujedno raditi nešto što zaista volim i u čemu uživam", kaže na kraju Ilona Buboš.
Foto: Ilona Buboš
Tagovi
Buket Čili Ilona Buboš Kupusina Prodaja Bidermajer
Autorka
Više [+]
Novinarka iz Bačke Palanke, član Društva novinara Vojvodine. Godinama prati dešavanja u agraru i stvaralaštvo, život i rad seoskih žena.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.