Pored boba i sočiva, sprema i standardni posni, gusti pasulj, prži riba, peče starinski slatki kolač, ali i slavski.
Sezona posnih slava je u toku, a domaćice uveliko pripremaju posna jela kako bi što bolje dočekale svoje goste. Dobrinka Milenović, 86-godišnja domaćica iz zaječarskog sela Selačka, decenijama priprema posna jela za Svetog Nikolu na starinski način. Kako kaže, samo tako je slađe.
Davne 1977. godine, sticajem okolnosti došla je iz Vranja u selo gde je i dan danas. Prihvatila je ovdašnji način spremanja, ali je na trpezi dodala i nešto iz svog kraja, a to su gibanice, koje se u ovom kraju retko spremaju na slavama. Pored toga, Milenovićeva deli i čuveni recept posne banice, kako je u Vranju i dalje nazivaju.
"Sad su popularne kupovne kore, a meni je slađe kad su domaće, razvučene oklagijom preko celog stola. Testo se pravi sa toplom vodom u kojoj se stavi kvasac da nadođe, zatim se doda so i brašno. Zamesi se testo i odmah razvuče oklagijom. Potom se stavi nadev od prethodno skuvanog pirinča i proprženog praziluka. Urola se i stavi u tepsiju na nekih pola sata da odstoji pre pečenja, a onda se peče u rerni dok ne požuti", ističe ona i dodaje da je za kuvani bob prvi put čula kada je došla u zaječarski kraj.
Prema rečima naše sagovornice, bob je ovde obavezno jelo kada je post u pitanju. Priprema se tako što se ostavi u vodi da prenoći, a sutradan se oljušti, opere i kuva nekih dva do tri sata na srednjoj vatri. Pri kraju kuvanja doda se zejtin i sitno iseckani beli luk. Kada je bob skuvan, izmiksira se i usitni, a onda sipa u tanjire. Ohlađen se seče na kocke i nalije zagrejanim zejtinom i alevom paprikom.
"Pored kuvanog boba, spremamo i sočivo i to tako što se prethodno opere i odmah stavi na jaku vatru da ne bi proklijalo. U toku kuvanja se doda seckana šargarepa, praziluk, crni luk i začini. Kuva se nekih sat i po vremena i na kraju zaprži sa zejtinom, brašnom i alevom paprikom. Kada se skloni sa vatre doda se i sitno seckani beli luk", kaže Milenovićeva i dodaje da pored ova dva jela sprema i standardni posni, gusti pasulj, prži ribu, ali i peče starinski slatki kolač.
"Ćerke vole da spreme ove nove kolače, ali ja uvek dodam i jedan svoj, koji smo nekada spremali u Vranju. Od sastojaka ide sve što uglavnom ima skoro svaka domaćica u kući, džem, zejtin, brašno, soda bikarbona, kakao i orasi. Sve se to izmeša i stavi u pleh na pečenje. Kada kolač bude gotov, iseče se na kockice i uvalja u prah šećer", kaže ova domaćica i dodaje da joj tada cela kuća zamiriše na lepa, davna vremena.
Pored toga što treba spremiti posna jela, važno je da domaćica umesi slavski kolač i skuva žito. Prema njenim rečima, za posni slavski kolač nam ne treba mnogo, osim brašna, kvasca, soli, ulja i vere.
"Oduvek sam volela da mesim, a to sam prenela i na svoje ćerke. Ako želite da vam testo uspe i da kolač bude dobar morate mesiti sa voljom i ljubavlju", kaže naša sagovornica i dodaje da dan pre slave dolazi sveštenik da osveti vodu koju upotrebljava za mešanje slavskog kolača.
U zagrejanu vodu stavi kvasac i ostavi nekoliko minuta, zatim doda so, ulje i brašno po potrebi. Zamesi testo i ostavi tridesetak minuta na toplom mestu. Nakon toga, od trećine testa napravi pletenicu oko okrugle tepsije, a druge dve trećine stavi unutar pletenice. Ostavi još dvadesetak minuta i potom peče kolač na 200 stepeni.
"Ukrašavanje kolača je po želji, ali je bitno da ima krst po sredini", kaže sagovornica i dodaje da pšenicu kuva nekih dva sata i kada je skuvana doda šećer i orahe po ukusu.
"Kolač se seče najkasnije do 12 sati, a tada je na stolu neophodna sveća, tamjan, crno vino i žito", završava svoju priču Milenovićeva.
Tagovi
Autorka
Tomas Man
pre 2 godine
Lep i aktuelan članak. Ali najviše su mi se svideli oni podmetači na trpezi.