Jesen je vreme kada se mogu sejati brojne vrste u baštu, a jedna od njih je mak - biljka koja nakon nicanja ne zahteva preteranu brigu. Evo o čemu treba povesti računa
Mak (pitomi, baštenski) je jedna od onih biljaka koje privlače pažnju svojim nežnim cvetovima i sitnim, ali dragocenim semenkama. Osim što ulepšava baštu, koristi se u kulinarstvu, najviše u pecivima i kolačima.
Radi se o jednogodišnjoj biljci koja naraste do visine jednog metra, a na jednoj biljci može biti mnoštvo cvetova. Cveta obično početkom leta. Nakon toga formiraju se čaure sa semenom. Njih treba brati kada potpuno sazri i počne lagano da zvecka. To se izvodi zarezivanjem čaure i sipanjem semena u posudu ili vrećicu.
Direktna setva obavlja se tokom oktobra, ali kada su zime blage (kao zadnjih nekoliko godina), ona se može odraditi i u novembru i početkom decembra. Mak se može sejati i u rano proleće, potrebno je da se zemljište dovoljno prosuši i ugreje. Ova biljka ne voli presađivanje zbog slabo razgranatog korena, pa je najbolje sejati ga direktno u za to pripremljene gredice. Ako ste ga pregusto posejali, kasnije gredicu proredite.
Znaju da ga napadnu bolesti poput plamenjače i crne pegavosti, a od štočina to su siva makova pipa i rutava buba.
Priprema zemljišta ključna je za dobar uspeh: gredicu treba prekopati, usitniti i poravnati jer mak ima vrlo sitno seme koje se najbolje prima na finoj površini. Važno je da je ona blago nakvašena kako vetar ne bi raznosio seeme. Seje se plitko te se prekrije tankim slojem zemlje ili peska. Voli sunčana mesta i rastresito, propusno zemljište, bez viška vlage. Ako je zemlja preteška i zadržava vodu, seme će lako propasti.
Važno je napomenuti da na istu parcelu može doći tek posle tri do četiri godine.
Nicanje obično traje desetak dana, zavisno od temperature, a mlade biljke su osetljive na korov i sušu. Zato je važno redovno pleviti i paziti da zemljište ne bude potpuno suvo. Kasnije, kada biljke ojačaju, mak ne traži mnogo pažnje.
Sušenje i čuvanje semena važni su koraci - najbolje ga je držati na suvom i prozračnom mestu, u teglama ili papirnim kesicama.
Prema Zakonu o psihoaktivnim supstancama Srbije, dozvoljeno je gajenje maka (Papaver somniferum L.) samo u prehrambene svrhe, samo pravnom, odnosno fizičkom licu kome je izdata dozvola ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede koje prati i analizira površine zasejane makom.
Gajenje maka treba prijaviti ministarstvu nadležnom za poslove poljoprivrede najkasnije u roku od 30 dana od dana setve.
Tagovi
Autorka