Pretraživanje tekstova
Komadići povrća moraju biti hrskavi i lomljivi. Ako su mekani ili elastični, treba ih nastaviti sušiti. So služi kao konzervans, ali u kojem procentu se koristi?
Za izradu domaće "vegete" od korenastog povrća ključan je postupak sušenja, kako bi smesa bila suva i mogla se duže čuvati bez kvarenja.
Koristi se korenasto povrće poput šargarepe, peršuna, celera, paštrnjaka, ali i praziluka i luka. Može se dodati beli luk, paprika, kurkuma i začinsko bilje poput lovora ili timijana. Za puniji okus možete koristitii i sušene gljive kao što su vrganji.
Birajte sveže, kvalitetno povrće iz sopstvene bašt ili lokalne pijace.
Ogulite ga i naseckajte na sitne komade ili narendajte. Možete ga na grubo usitniti u blenderu, ali pazite da ne postane kaša.
Sušenje je najvažniji korak, a možete ga obaviti u dehidratoru, rerni ili na suncu.
U rerni se obavlja na niskoj temperaturi, oko 50–60 °C s lagano odškrinutim vratima kako bi vlaga mogla izlaziti, a traje šest do 12 sati, zavisno od vrste povrća.
Povremeno ga proveravajte da se ne bi presušilo. Na kraju komadići povrća moraju biti hrskavi i lomljivi. Ako su mekani ili elastični, treba nastaviti sušenje.
Nakon toga ga dodato usitnite na male komade ili sameljite u prah.
Na kraju se sve pomeša s morskom solju, a najčešći razmer je 3:1, dakle tri dela povrća, jedan deo soli. Naime, so služi kao konzervans, a ako stavite manje, najbolje je smesu staviti u frižider.
Tagovi
Domaća vegeta Sušenje povrća Recept Prirodni konzervans Miks za supu Razmer povrća i soli
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.