Pretraživanje tekstova
Dužina stratifikacije zavisi od vrste, jer će nekima trebati dugotrajno izlaganje hladnoći i vlazi. Dug vremenski period je potreban za seme većine voćnih vrsta.
Seme nekih biljnih vrsta nakon sazrevanja ostaje u dubokom mirovanju, jer sadrži inhibitore koji sprečavaju klijanje i nicanje. Kako bi dobili mlade biljke neophodno je da prođe kroz period stratifikacije u kome se prekida mirovanje i aktivira klijanje.
Izlaganje semena niskim temperaturama za neke vrste je neophodno. U prirodi ono pada na zemlju gde je izloženo vlazi i hladnoći tokom zime. Na proleće dolazi do zagrevanja i deaktiviranja materija koje inhibiraju procese klijanja.
Pre nego što počnemo bilo šta raditi, potrebno je da dezinfikujemo seme, ali i opremu, pesak. Za stratifikaciju su najpodesnije plastične posude s poklopcem. Kao supstrat se koriste pesak, treset, namenski supstrati, a mahovina se pokazala odličnom zbog svojstva da zadržava vodu i ima baktericidna svojstva.
Možete ga napraviti i sami od kupovnog supstrata za setvu i krupnozrnog peska, u odnosu 1:1. Pre korišćenja ga dezinfikujte pečenjem u rerni na temperaturi iznad 100 stepeni Celzijusa, smrzavanjem malih količina od 0,5 kg, najmanje nedelju dana ili čak zagrevanjem u mikrotlasnoj peći na najjačem režimu.
Na dno posude stavite navlažen supstrat, seme i prekrijte takođe navlaženim supstratom. Zatim je poklopite, označite da znate o kom semenu se radi i ostavite u frižideru. Temperatura treba da se kreće od jedan do tri stepena Celzijusa. Ako je veća od četiri stepena, seme neće proći kroz procese i neće proklijati. Redovno, jednom nedeljno, proveravajte u kakvom je stanju, da li je počelo da klija ili se pojavila plesan. Istovremeno ćete obaviti provetravanje posude kada je otvorite ili po potrebi poprskajte vodom ako je došlo do isušivanja supstrata.
Dužina stratifikacije zavisi od vrste, jer će nekima trebati dugotrajno izlaganje hladnoći i vlazi. Dug vremenski period je potreban za seme većine voćnih vrsta, jasena, seme božura, nekih vrsta jaglaca.
Nakon sakupljana, seme se ostavlja oko mesec dana na sobnoj temperaturi, a onda se stratifikuje krajem novembra i ostavi tako sledeća tri meseca. Tek posle ovog vremena će da klija.
Najčešće će za aktivaciju semena posle jedne sedmice na sobnoj temperaturi biti potrebno šest nedelja na hladnoći. To je slučaj sa semenom jabuke i kruške u proizvodnji podloga semenjaka. Veliki deo cvetnih vrsta se hladnoći i vlazi izlažu dve nedelje, a setva se obavlja početkom marta.
Kod nekih vrsta traje dve sedmice, a za neke će biti potrebno šest meseci.
Toploljubive kulture kao što su paradajz, paprika, tikve i slične, ne zahtevaju stratifikaciju.
Tagovi
Stratifikacija Inhibitorske materije Seme Seme na hladnom Klijanje semena
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.