Iza nas je treći najtopliji februar na globalnom nivou, kažu iz Kopernikus službe za klimatske promene.
Prosečna površinska temperatura Zemlje prošle godine je bila najtoplija ikada zabeležena. Globalno, bile su 1,28 stepeni Celzijusa iznad pretpostavljene polazne vrednosti 20. veka (1951.-1980.), što je rekord, piše poljski Agronews.
Više od polovine 2024. proječne temperature bile su više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad osnovne vrednosti.
Naime, Pariski sporazum o klimatskim promenama, usvojen 2015., ima cilj da ograniči globalno zagrevanje na ispod 2°C u odnosu na predindustrijski period, s nastojanjem da se zadrži unutar 1,5°C.
"Poređenja radi, temperature tokom toplih razdoblja na Zemlji pre tri miliona godina – kada je nivo mora bila mnogo viša nego danas, bile su samo oko 3°C više nego pre industrijske ere“, napominju naučnici NASA-e.
Ne dajte se zavarati, pre setve prvo prst u zemlju. Ako ne poplavi, možda kukuruz iznikne
Stručnjaci veruju da smo trenutno na polovini puta do postizanja globalnog zagrevanja na nivou pliocena, do kojeg bi moglo doći za samo 150 godina.
Podsetimo, pliocen je geološko razdoblje koje je trajalo od 5,3 do 2,6 miliona godina, tokom kojeg je Zemlja doživela klimatske promene, hlađenje koje je dovelo do početka ledenog doba, kao i razvoj mnogih modernih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući prve ljudske pretke.
Naučnici su utvrdili da je trend globalnog zagrevanja u poslednjim decenijama uzrokovan zadržavanjem toplote usled ugljen dioksida, metana i drugih gasova sa efektom staklene bašte. Rekordni porast emisije ugljen dioksida iz fosilnih goriva zabeležen je na Zemlji u 2022. i 2023. godini, prema međunarodnim analizama.
"Koncentracija CO2 u atmosferi porasla je sa nivoa pre industrijske ere u 18. veku, koja je iznosila oko 278 delova na milion, na oko 420 delova na milion danas“, ističu iz NASA-e.
Na klimatske uslove u pojedinim godinama mogu takođe da utiču prirodne klimatske varijacije poput El Ninja i La Ninje, koje naizmenično zagrevaju i hlade Tihi okean.
"El Ninjo, koji je počeo u jesen 2023., doprineo je povećanju globalne temperature iznad prethodnih rekorda. Talas vrućina koji je započeo te godine nastavio je da premašuje prognoze i u 2024. godini, uprkos tome što je oslabljen“, zaključuju.
Kopernikus služba za klimatske promene (C3S), koju sprovodi Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Evropske komisije, objavila je da je protekli u 2025. bio treći najtopliji februar na globalnom nivou, s prosekom od 13,36 stepeni Celzijusa, odnosno 0,63 iznad proseka za februar 1991.-2020.
"Nastavlja se niz rekordnih ili skoro rekordnih temperatura zabeleženih u poslednje dve godine. Jedna od posledica toplijeg sveta je topljenje morskog leda, a njegov nizak nivo, a na oba pola gurnuo je globalnu ledenu pokrivenost na minimalan nivo“, istakla je Samanti Burges, strateški rukovodilac za klimu u Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Evropske temperature bile su najviše iznad projeka u severnoj Fenoskandiji (Skandinavsko pouostrvo i rusko poluostrvo Kola), Islandu i Alpima, a veliko područje negativnih anomalija zabeleženo je za istočnu Evropu.
Tagovi
Autor