Pretraživanje tekstova
Oko 12.000 sadnica listopadnog drveća, među kojima su bela i crna topola, kao i mečja leska, a koje će se posaditi u Baricama u opštini Plandište, stvoriće vetrozaštitne pojaseve i proširiti zelene oaze.
Opština Plandište priprada području sa najmanjim procentom šumovitosti u Vojvodini - svega 0,5 odsto zasada pod šumom, kaže za Dnevnik predsednik te opštine Jovan Repac, povodom nedavno započetog projekta pošumljavanja zelenih površina, erozivnog zemljišta i depresija.
Prve sadnice biće posađene u selu Barice na deset i po hektara, a celu akciju pod nazivom "Podizanje šuma na degradiranim zemljištima" finansiraju Ministarstvo za zaštitu životne sredine i lokalna samouprava. Ukupna vrednost projekta je nepunih 7,75 miliona dinara, od kojih je 80 odsto obezbedilo ministarstvo, a ostatak Opština Plandište.
Za pošumljavanje - lokalnim samoupravama preko 35 miliona dinara
Tačnije, konkursom resornog ministarstva, ova opština je pored još 10 mesta u Srbiji dobila sredstva Zelenog fonda za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja i to u vrednosti od 6,1 milion dinara.
Oko 12.000 sadnica listopadnog drveća, među kojima su bela i crna topola, kao i mečja leska, a koje će se posaditi u Baricama, stvoriće vetrozaštitne pojaseve i proširiti zelene oaze.
"Veliku zahvalnost dugujemo i Udruženju šumarskih i lovnih radnika "Šuma i lov", kao i partneru na realizaciji ovog projekta, s obzirom na to da se čitav postupak sadnje odvija primenom novih tehnologija koje se prvi put koriste kod nas", istakao je Repac.
Tagovi
Pošumljavanje Vojvodine Plandište Sadnice Listopadno drveće Konkurs Zeleni fond
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!