Pretraživanje tekstova
Od vrbe, koprive, meda i drugog materijala iz prirode možemo sami da napravimo prirodne stimulatore rasta.
Biostimulatori ili regulatori rasta su materije koje potpomažu i ubrzavaju rast i razvoj gajenih biljaka. One imaju bolji imunitet (povećava im se otpornost na bolesti, štetočine i stres izazvan vremenskim neprilikama), povećava se prinos, plodovi su kvalitetniji i odlikuju se dobrom sposobnošću čuvanja. Biljke se bolje ukorenjuju i bolje podnose presađivanje.
Dovoljno je uzeti manju šaku osušene koprive i potopiti u litru vode. Potopljena kopriva se ostavi oko 10 dana, a dobijeni rastvor se razredi sa vodom u odnosu 1:3. Ovaj rastvor će osigurati brz porast mladih biljaka i povećati otpornost prema bolestima i štetočinama (zelene lisne uši).
U pola litre tople vode rastvoriti pola kašičice pravog prirodnog meda. Za bolje ukorenjavanje, izdanke držati u ovom rastvoru do šest sati, dok se lukovice drže potopljene od jednog sata do 12 sati, u zavisnosti od veličine. Nakon potapanja nije potrebno ispiranje ili brisanje sadnog materijala.
Uzeti belance jednog većeg ili dva manja jajeta. Belanca razmutiti u 200 ml tople vode i ostaviti oko nedelju dana. Najbolje je da se posuda ostavi dalje od kuće zbog neugodnog mirisa, koji će se zadržati i kasnije. Nakon toga dobijeni rastvor razblažiti sa dve litre vode i rastvor je spreman za zalivanje.
U proleće, kada su grančice vrbe prepune sokova, dovoljno ih je potopiti u vodu i čekati. Kada grančice počnu da puštaju korenje, a voda u posudi dobije braon boju, voda je spremna za upotrebu. U ovu vodu se može potapati seme, izdanci, lukovice, krtole. Dovoljno je da bude potopljeno od pet do sedam sati.
Grančice vrbe nije potrebno vaditi iz vode. Mogu se ponovo naliti vodom i ostaviti nedelju dana i voda se može ponovo koristiti. Ako je voda nešto tamnija i lepljiva, može se razblažiti dodavanjem vode u odnosu 1:1.
Uzeti staklenu teglu i kašiku soka od aloe vere rastvoriti u 250 ml tople vode. Poklopiti i ostaviti nedelju dana na tamnom i hladnom mestu. Nakon tog perioda, sadržaj razrediti sa vodom da ukupno bude pet litara rastvora. Izdanke za ožiljavanje držati potopljene u ovom rastvoru do šest sati, a lukovice do 12 sati u zavisnosti od veličine. Nakon toga sadni materijal nije potrebno prati ili brisati.
Foto: Quartzla / Pixabay
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 2 nedelje
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje