Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Integralna proizvodnja
  • 20.11.2018. 14:15

Šta podrazumeva koncept integralne proizvodnje?

Integralna proizvodnja je koncept održive poljoprivredne proizvodnje, a obuhvata sedam elemenata.

Foto: Pexels / Brown Showel
  • 1.277
  • 20
  • 0

Integralna proizvodnja je koncept održive poljoprivredne proizvodnje zasnovan na iskorišćavanju prirodnih resursa i regulatornih mehanizama koji bi sprečili prodor potencijalnih štetnih organizama, čime bi se osigurala održiva poljoprivredna proizvodnja. Koncept integralne proizvodnje razvijen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka, od strane međunarodne organizacije za biološku kontrolu/Zapadno paleoartička regionalna sekcija - IOBC/WPRS. Organizacija je od njenog osnivanja pa do danas svojim konceptom i regulativama učinila mnogo da zaštiti, ne samo agroekološki sistem, već i zdravlje ljudi.

Integralna zaštita obuhvata primenu raznih metoda u cilju suzbijanja štetnih organizama iznad pragova njihove štetnosti, pri čemu se prednost daje prirodnoj regulaciji brojnosti štetnih organizama, a da se pri tome zadovolje ekonomski, ekološki i toksikološki uslovi.

Šta čini koncept integralne proizvodnje?

Koncept integralne proizvodnje obuhvata: otporne sorte i hibride, biljni karantin, agrotehničke mere, prognozu pojave štetnih organizama, fizičko - mehaničke mere, biološke mere i hemijske mere.

Otporne sorte i hibridi

Gajenjem otpornih sorti i hibrida smanjuje se primena pesticida, pri čemu se postiže veća ekonomičnost u biljnoj proizvodnji. Prilikom izbora sorti i hibrida treba se rukovoditi njihovom tolerantnošću prema različitim biotičkim (ekonomski najznačajnijim bolestima i štetočinama) i abiotičkim činiocima (suša, hladnoća, zaslanjenost i kiselost zemljišta). Važno je napomenuti da se gajenjem takvih sorti i hibrida ne gubi na kvalitetu i kvantitetu.

Biljni karantin

Biljni karantin predstavlja sistem zaštitnih mera koje se sprovode u okviru jedne države, kako bi se zaštitila sopstvena teritorija od uvoza ili prodora štetnih organizama (bolesti, štetočina i korova), koji nisu prisutni u toj zemlji, ili se pojavljuju u ograničenom intenzitetu. Lista štetnih organizama nalazi se u službenom glasniku Republike Srbije (Službeni glasnik RS, broj 41/09) Zakona o zaštiti bilja od bolesti i štetočina (Službeni glasnik SRS, br.14/84 i 6/89-dr.zakon, Službeni glasnik RS, br. 53/93-dr.zakon, 67/93-dr.zakon i 48/94-dr.zakon i Službeni glasnik RS, broj 101/05-dr.zakon).

U okviru države postoji spoljašnji i unutrašnji karantin. Spoljašnji karantin nalazi se na graničnim prelazima i ima za cilj da spreči ulazak štetnih organizama u zemlju. Unutrašnji karantin ima za cilj da stavi pod karantinsku kontrolu nova žarišta štetnih organizama unutar zemlje. U oba slučaja, kada fitosanitarni inspektor utvrdi karantinski organizam, pristupa se njegovom uništavanju kako to zakon nalaže.

Agrotehničke mere

Agrotehničke mere borbe široko su bile primenjivane u Evropi do Drugog svetskog rata. Sa pronalaženjem novih pesticidnih formulacija ove mere su polako počele gubiti na svom značaju. Međutim, poslednjih godina agrotehničke mere ponovo zauzimaju svoje zasluženo mesto, naročito u integralnoj proizvodnji različitih biljnih vrsta. Pravilnom primenom agrotehničkih mera stvaraju se povoljni agroekološki uslovi za rast i razviće gajenih biljaka, a nepovoljni za rast i razmnožavanje štetnih organizama.

Agrotehničke mere obuhvataju:

  • osnovnu obradu zemljišta,
  • međurednu kultivaciju,
  • zaoravanje strnjike,
  • plodored,
  • setvu sertifikovanog semena,

kao i sve druge mere koje će biti usmerene ka stvaranju povoljnih uslova za gajene biljke, a nepovoljne za korove, štetočine i bolesti.

Osnovna obrada se oduvek smatrala najefikasnijom metodom za suzbijanje korova. Obradom treba da se stvori dubok rastresit sloj zemljišta, koji omogućava akumulaciju vode u dubljim slojevima, čija je količina presudna u kritičnim fazama razvoja biljaka, a takođe utiče na smanjenje korova, bolesti i štetočina. Ovom obradom mehanički se uništavaju tek iznikli korovi, a njihovo seme se zaorava u dubinu i samim tim se sprečava ili otežava njihovo klijanje i nicanje.

Zaoravanje strnjike je obavezno primeniti odmah posle žetve, teškim tanjiračama ili plugom, na dubini od 10-15 cm. U praksi, ova mera je pokazala izuzetne rezultate prilikom suzbijanje korova kao što su palamida (Cirsium arvense), poponac (Convolvulus arvensis) i običan štavelj (Rumex crispus).

Strnjiku ne paliti, već je zaoravati

Plodored je kod vrsta kao što su kukuruz i pšenica, potrebno primeniti dvogodišnje, dok je taj period nešto duži kod gajenja leguminoza (grašak, lucerka, soja) i on mora iznositi minimum tri godine. Smatra se da su najpovoljniji predusevi oni usevi koji napuštaju njivu tokom leta ili rane jeseni, poput pšenice, ječma i ostalih strnina ili hibrida kukuruza i suncokreta kraće vegetacije. Na taj način ostaje dovoljno vremena za kvalitetnu obradu zemljišta i setvu narednog useva u optimalnom roku.

Setva sertifikovanog semena je od suštinske važnosti, kako bi se u startu smanjile štete izazvane fitopatogenim gljivama i insektima koji se prenose semenom.

Prognoza pojave štetnih organizama

Pre nego što se pristupi suzbijanju štetnih organizama potrebno je pratiti obaveštenja koja izdaje Prognozo-izveštajna služba zaštite bilja. Prognozna služba na osnovu praga štetnosti (stepen napada štetnih organizama koji preti većim štetama na biljkama od vrednosti preduzete zaštite) i kritičnog broja (broja koji predstavlja gustinu insekata, korova, broj pega na lišću ili slično, kada se pristupa merama suzbijanja) daje preporuku da li, i kada, je potrebno suzbijati štetne organizme.

Fizičko - mehaničke mere

Primenom fizičko-mehaničkih mera stvaraju se nepovoljih mikrokilimatski uslovi kojima se sprečava razvoj štetnih organizama.

Malčovanjem između redova usporava se rast korovske flore čime se daje prednost gajenim biljkama. Ova mera se pokazala efikasnom prilikom gajenja krastavaca, paradajza, paprika, dinja, lubenica i td.

Sterilizacija zemljišta vodenom parom ili solarizacijom daje odlične rezultate u kontroli štetnih organizama u zatvorenom prostoru.

Plevljenjem i okopavanjem u velikoj meri se smanjuje upotreba herbicida. Ova mera je jedino moguća na manjim površinama, ako se za to koristi ljudski rad, dok je na većim površinama izvođenje ove mere moguće primenom specijalnih mašina za tu namenu.

Rasterivanje ptica koje oštećuju usev i zrele plodove (grožđa, paradajza) pred žetvu ili berbu moguće je postavljanjem strašila, svetlucavih i šuškavi predmeti, a u novije vreme i primenom laserskih rasterivača.

Biološke mere

Predstavljaju upotrebu prirodnih neprijatelja (parazita i patogena), koji se koriste za kontrolu štetnih organizama. Prilikom pregleda useva potrebno je obratiti pažnju i na strukturu i brojnost prirodnih neprijatelja. U zavisnosti od njihovog sastava i brojnosti, postoji mogućnost odustajanja od hemijskih mera suzbijanja. Primera radi, velika evropska bubamara (Coccinella septempunctata), može redukovati populaciju biljnih vaši i do 20%. Združenom setvom određenih biljnih vrsta (grašak + ovas) smanjuje se upotreba pesticida i popravlja struktura zemljišta.

Hemijske mere

U integralnoj proizvodnji pesticidi se primenjuju samo kada je to neophodno i u kombinaciji sa drugim merama radi postizanja boljeg i dugoročnijeg efekta u kontroli štetnih organizama. Pesticidi koji se primenjuju su izražene selektivnosti, a aplikuju se na način koji smanjuje mogućnost naškođenja zdravlju ljudi i životnoj okolini. Primera radi potrebno je tretirati samo oaze korova, a ne celu površinu. Primenjivati pesticide u obliku mamaca umesto u spreju kada god je to moguće, tretirati samo ivične delove, a ne cele parcele.


Tagovi

Integralna proizvodnja Koncept Biološke mere Hemijske mere Karantin Otporne sorte Otporni hibridi Agrotehničke mere Fizičko - mehaničke mere


Autor

Dalibor Živanov

Više [+]

Dalibor je doktor agronomije, sa dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi. Zaljubljenik je u prirodu i fotografiju.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.