Pretraživanje tekstova
Potpisnici ugovora su zadovoljni dobijenim novcem, za koji veruju da će osnažiti proizvodnju i omogućiti da mladi ostanu na selu.
Osam ugovora potpisano je sa zadrugarima za bespovratna sredstva, koja dodeljuje Vlada Srbije u okviru Programa za podršku "500 zadruga u 500 sela".
Ugovore su potpisale zadruge: "Svrljižanka" iz Svrljiga, "Lužničko pile" iz Babušnice, "Poljanica trend" iz Vranja, "Stara pojata" iz Dimitrovgrada, "Grin milk" iz Vladičinog Hana, "Blačka blace" iz Blaca, "Zelena zvezda" iz Leskovca i "Med i voće" iz Vlasotinca.
Potpisnici ugovora su zadovoljni dobijenim novcem, za koji veruju da će osnažiti proizvodnju i omogućiti da mladi ostanu na selu, stoji na sajtu Vlade.
"Svrljižanka" postoji četiri godine, a novac će uložiti u postrojenje za toplu preradu voća, destileriju i poljoprivrednu mehanizaciju.
"Zahvalni smo što je prepoznat problem juga. Predstoji nam još mnogo truda i rada, ali ćemo imati proizvod iz svoje sredine, kojim ćemo da se ponosimo i na kojem ćemo moći da zaradimo", rekla je direktorka zadruge Dragica Ristić.
"Lužničko pile" je novoosnovana zadruga, koja će se baviti uzgojem i preradom živinskog mesa, a novac će uložiti u klanicu.
"Ovaj podsticaj će osnažiti male proizvođače u udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu", rekao je direktor zadruge Bratislav Živković.
Komisiju za dodelu činili su najeminentniji stručnjaci, koji su pažljivo birani, a na čelu je bio predsednik Odbora za selo SANU Dragan Škorić, istakao je ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća Milan Krkobabić.
"Važnije od finansijskih podsticaja jeste to što je duh zadrugarstva probuđen. Desilo se ono što je malo ko očekivao, a to je da su u nekoliko proteklih meseci u Srbiji osnovane čak 182 zadruge", rekao je Škorić.
Foto: Vlada Srbije
Izvori
Tagovi
Dragan Škorić Bratislav Živković Dragica Ristić Svrljižanka Lužničko pile Zadruge Ugovori
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
Stevan Tomasev
pre 8 godina
Clan sam zemljoradnicke zadruge koja je osnovana 1913. godine. Konkurisali smo da bi prosirili nase skladisne kapacitete. Naravno, odbijeni smo. Tesko nam je da naplatimo nasa potrazivanja i da dobijemo nasu zemlju. Sudski procesi predugo traju, tako da najvise mozemo jos godinu dana da prezivimo i to uz zaduzivanje po nepovoljnim kamatama. Tako da ove price o pomaganju zadrugarstva me samo nasmeju.