Pretraživanje tekstova
Konkursi Razvojnog fonda Autonomne pokrajine Vojvodine stalno su otvoreni, a poljoprivrednici mogu da se prijave za tri kredita.
Osam kreditnih linija namenjenih razvoju privrede, poljoprivrede i lokalnih samouprava i dalje su otvorene u Razvojnom fondu Autonomne pokrajine Vojvodine (RFAPV).
Kamatne stope iznose 1% ili 2% za korisnike kredita koji dolaze sa teritorije opština koje spadaju u treću i četvrtu grupu razvijenosti, dok su kamate 2% ili 3% za korisnike koji poslovanje obavaljaju u opštinama iz prve i druge kategorije razvijenosti.
Poljoprivredi su namenjena tri kredita, a Miloš Jovanović iz kabineta direktora RFAPV kaže da je interesovanje veliko:
"Imamo otvorena dva konkursa za dugoročno finansiranje i jedan za kratkoročno. To su konkurs za dugoročne kredite za poljoprivredu, zatim konkurs za dugoročne kredite za kupovinu poljoprivrednog zemljišta i konkurs za kratkoročne kredite za obrtna sredstva u poljoprivredi. Sredstava na raspolaganju ima sasvim dovoljno, a konkursne linije su stalno otvorene".
Konkurs za dugoročne kredite za poljoprivredu namenjen je nabavci:
Tu takođe spada i nabavka opreme za povećanje kapaciteta i osavremenjavanje linija za preradu proizvoda, zatim kupovina, izgradnja, adaptacija i opremanje skladišnih kapaciteta - silosa, podnih skladišta i hladnjača i kupovina, izgradnja i adaptacija građevinskih objekata za stočarsku proizvodnju.
Period mirovanja kredita, odnosno grejs period može biti od 12 do 24 meseca, dok period otplate može biti do pet godina.
Kada je konkurs za kupovinu poljoprivrednog zemljišta u pitanju, grejs period iznosi 12 meseci, dok je period otplate šest godina.
Dva konkursa namenjena su za dugoročno finansiranje - za investiciona ulaganja i trajna obrtna sredstva i jedan za kratkoročno finansiranje obrtnih sredstava.
Za dugoročne kredite obezbeđene su izuzetno niske kamatne stope i povoljan perioda mirovanja otplate, odnosno grejs period. U ovom slučaju grejs period može trajati 24 meseca, dok ukupan period otplate može trajati do sedam godina.
Foto: budabar / Bigstock
Tagovi
Krediti Poljoprivreda Grejs period Miloš Jovanović Vojvodina
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.