Uz ovih 330 miliona evra iz krizne rezerve ZPP-a biće isplaćeno i 100 miliona evra za pet država pogođenih ratom u Ukrajini. Komisija će posegnuti i u sredstva za 2024.
Evropska komisija najavila je predlog novog paketa podrške poljoprivredi od 330 miliona evra u borbi protiv suše plus 100 miliona evra iz prve tranše finansiranja vezanih uz posledice rata u Ukrajini, predloženih još u maju.
Potonji je bio namenjen poljoprivrednicima u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, kako bi se ublažila uska grla u logistici, uzrokovana ratom između Rusije i Ukrajine.
Prethodno odobrenje je bilo prolongirano jer je Mađarska zadržala jednostrane restriktivne mere za proizvode koji dolaze iz Ukrajine, a čije je ukidanje bilo preduslov za isplatu paketa.
Međutim, portparol Komisije potvrdio je za Euractiv da više nema ograničenja.
Najnoviji paket od 330 miliona evra biće podeljen između preostale 22 države članice za pomoć u "nepovoljnim klimatskim uslovima".
Oba paketa podrške finansiraju se iz rezerve iz Zajedničke poljoprivredne politike, čija je vrednost 450 miliona evra. Ovaj novac Komisija izuzetno može da koristi u slučaju poremećaja na tržištu.
Ali, brojne države članice izrazile su zabrinutost zbog načina na koji se koriste ova sredstva. Tako su Belgija i Luksemburg bili suzdržani pri glasanju o drugom paketu podrške.
Nemački ministar poljoprivrede, Džem Uzdemir ponašanje Komisije pri predstavljanju trećeg paketa smatra netransparentnim jer je nemačkoj delegaciji opsežni dokument uručen tek neposredno pre sastanka. Smatra da im nije dato dovoljno vremena za pregled predloga pre nego što se zauzme stav.
"Ovo nije dobro", rekao je za Euractiv.
Drugi diplomatski izvor iz EU nazvao je proces koji je prethodio predstavljanju predloga nejasnim i zatvorenim. Kaže da s obzirom na kratak vremenski raspon, nije bilo dovoljno vremena za odgovarajuću procenu tržišne situacije svake zemlje.
Umesto toga, sredstva su podeljena proporcionalno veličini zemlje članice, pa je nekima od njih dodeljeno nešto više od 200.000 evra, dok su drugima na raspolaganju milioni, što se može videti u tabeli:
Iznosi dostupni državama članicama (u €) | |
Austrija | 5.529.091 |
Belgija | 3.912.118 |
Hrvatska | 3.371.029 |
Kipar | 574.358 |
Češka | 6.862.150 |
Danska | 6.352.520 |
Estonija | 1.722.597 |
Finska | 4.269.959 |
Francuska | 53.100.820 |
Nemačka | 35.767.119 |
Grčka | 15.773.591 |
Irska | 9.529.841 |
Italija | 60.547.380 |
Letonija | 6.796.780 |
Litvanija | 10.660.962 |
Luksemburg | 462.680 |
Malta | 240.896 |
Holandija | 4.995.081 |
Portugal | 11.619.548 |
Slovenija | 1.234.202 |
Španija | 81.082.911 |
Švedska | 5.594.367 |
Budući da ova sredstva, zajedno s nekoliko prethodnih paketa pomoći, iznose više od onoga što je dodeljeno fondu, 80 miliona evra biće pozajmljeno iz rezerve za poljoprivredu 2024., objasnio je porparol Komisije.
Na pitanje šta će se dogoditi u slučaju još jedne neočekivane krize ove godine, komesar EU-a za poljoprivredu potvrdio je da Komisija može da usvoji tu meru i da je finansira iz rezerve za 2024. Međutim, ona će moći da bude isplaćena posle 16. oktobra, neposredno posle završetka finansijske godine.
Glavni savetnik za politiku pri udruženju poljoprivrednika EU COPA-COGECA Paulo Guveia, smatra da su na ovaj način poljoprivrednici ostavljeni na cedilu do tog datuma.
"Verovatno će Komisija čekati tokom narednih nekoliko meseci, odugovlačiti i truditi se da do tada ne isplati novac", izjavio je dodavši da je sigurno to razlog zašto je uz ova sredstva dodijeljen dodatak od 200 odsto državne pomoći.
Smatra i da potreba za pozajmljivanjem sredstava za sledeću godinu, kao što je takođe učinjeno 2022., pokazuje da je količina raspoloživog novca neadekvatna.
Tagovi
Autorka