jabuka @KLUB (29)

Coner iz Jabučete u Zagrebu Bilogora, prije 20 godina nije bila poznata po vinogradarstvu i vinarstvu. To se mijenja jer je ekonomist Marijan Coner kupivši zemljište u Jabučeti kod Bjelovora, 2008. sa namjerom da se okuša u proizvodnji vina... Više [+]

Coner iz Jabučete u Zagrebu
Bilogora, prije 20 godina nije bila poznata po vinogradarstvu i vinarstvu. To se mijenja jer je ekonomist Marijan Coner kupivši zemljište u Jabučeti kod Bjelovora, 2008. sa namjerom da se okuša u proizvodnji vina. Godinu kasnije počeli su sa sadnjom bijelih i crnih sorti: chardonnay, manzoni, sauvignon, graševina, traminac, muškat ottonel te pinot crni, lovrijenac i Zweigelt na 5.5 hektara. Šesnaqest godina kasnije vinarija ima 9 hektara vinograda na pozicijama u Jabučeti, Višnjevcu nekoliko kilometara dalje i manji vinograd kupljen je od vinara Ćaćije u Sv.Trojstvu. Od početka proizvodnje Coner je prodavo vino u vlastitim objektima, restoranu Franz i caffeu Piaf u Bjelovaru te u Vidalićima na Pagu gdje je restoran i apartmani Barbati. Poslijednih godina se sade novi nasadi u Višnjevcu (1500 trsova chardonnaya i 1/2 hektara scheurebe-a ( nastao križanjem silvanca i graševine). U vinogradu u sv.Trojstvu imaju i manju količinu portugisca.
Restoran i vinarija, najvećim dijelom pod zemljom, ima 100 mjesta a još 200 se nalazi u velikom staklenom dijelu zatvorene terase. Restoran Coner u Jabučeti omiljeno je mjesto Bjelovarčana (15 km udaljen). Iznad vinarije uz vinograde napravili su tri apartmana i pet soba najviše kategorije. Tu je veliko igralište za djecu, ZIP line i dio konjičke staze koja prolazi Bilogorom a taj je sport u ovome kraju jako razvijen. Vinarija je više puta osvajala zlata na regionalnim izložbama Vinodar za Graševinu 2022., u Zelini na izložbi vina Sjeverozapadne Hrvatske zlato za graševinu iz 2024. a na lokalnoj razini u Budrovcu 2024. bili su šampioni sa graševinom .
U Zagrebu, 14. travnja 2025. u prostoru Češkoga doma na promociji, kušalo sedam vina. Graševina 2023 , Chardonnay 2023 , Sauvignon 2023 , Traminac 2023 , Cabernet sauvignon 2023 i Klara Cabernet Sauvignon 2022.
Na predstavljanju koje je vodio novinar Vjekoslav Madunić, o vinima osim vlasnika Marijana Conera i Ante Galić voditelja proizvodnje u vinogradima i podrumu govorili su i sommelier Darko Lugalić te enolog Franjo Francem.
Graševina 2023. 12.1%alkohola i 5.8 g/L kiseline je elegantno vino sa malim alkoholom i dobrom kiselinom. Vino je žućkasto zelenkaste boje, osjeti se autentični okus jabuke. U mirisu osjeti se žuto cvijeće i malo trave. To vino bi lijepo pratilo hranu (bijela morska riba-oslić ali i pastrva, mladi sir i vrhnje, povrtna jela...
Drugo vino bilo je Sauvignon 2023. 12.1 alkohol i 5.5 g/L kiseline žute boje i izraženijih zelenkastih nijansi. Vino ima sortnu čistoću prepoznatljivu na nosu herbalnih nota/pokošena trava i bazga. U ustima lijepa svježina , vino je osvježavajuće. Za gastronomski dio Lugarić predlaže šparoge sa tjesteninom, rižoto od povrća, bijelu ribu i morsku i riječnu. I za ovo vino kao i sva druga na promociji je ustanovljeno da su školski napravljena , bez zamjerki.
Za traminac je enolog Franjo Francem kazao da ga je kušao na slijepo pomislio bi da je iz Iloka. Nema većeg komplimenta vinaru i njegovom enologu Saši Lukiću. Traminac također iz 2023. ima 14 % alkohola i 5.1 g/L kiseline. Vino je zlatno žute boje sa zelenkastim odsjajem. U mirisu osjete se ruže, med i lič. Blaga gorčina na kraju u okusu je dobrodošla. Uz ovo vino odgovara aromatična hrana gljive, vrganji, wok sa kozicama slatko ljutog okusa., rižoto od paškoga sira i tart od kruške i naravno štrudla od jabuka. Traminac je sorta koja ima veliki potencijal za tržište ali je u Hrvatskoj nažalost vrlo malo korišten.
Vino cuvee Iskra (ime vinarove unuke) 2023. sa 12.1 % alkohola i 5.2 g/L kiseline .Sastavljeno je od graševine, traminca i muškata žutog uz primjesu chardonnaya, sauvignona i manzonija! Namjera je bila proizvesti vino koje će biti pitko i poluslatko. Vino je žućkasto zelenkaste boje, intezivnog mirisa, finog voćnog karaktera marelica, breskva, dunja i dinja. . Uz ovo vino sommelier preporučuje pileću paštetu, đem od smokve, panatone, tart od kruške, štrudlu od jabuke. Ovakav tip vina se može piti od predjela do glavnog jela i slastice!
I Klara Cabernet sauvignon 2022. 13.5 alkohol i 6.5 g/L kiseline je vino lijepe crvene boje sa ljubičastim odsjajem, izraženih aroma divlje kupine i borovnice uz primjesu crne čokolade i kave.Vino je punog okusa i primjerene kiseline a osjete još tanini koji ne smetaju. Gastronomski prepruka su jela od tamnog mesa s roštilja: biftek, ramstek, janjetina.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Ukoliko planirate da obogatite svoj voćnjak ili baštu kvalitetnim sadnicama jabuke, sada je pravo vreme za akciju! Kompanija Xor Agrar nudi izuzetnu ponudu koja će zadovoljiti potrebe i najzahtevnijih voćara. Raznovrsna ponuda sadnica jabuk... Više [+]

Ukoliko planirate da obogatite svoj voćnjak ili baštu kvalitetnim sadnicama jabuke, sada je pravo vreme za akciju! Kompanija Xor Agrar nudi izuzetnu ponudu koja će zadovoljiti potrebe i najzahtevnijih voćara.

Raznovrsna ponuda sadnica jabuke

Xor Agrar se ponosi širokim asortimanom sorti jabuka, među kojima se izdvajaju:

Gala: Hrskava i sočna jabuka koja osvaja svojom slatkoćom.
Ajdared: Jedna od najpopularnijih sorti u Srbiji, poznata po svom izbalansiranom ukusu.
Crveni Delišes: Sočna jesenja poslastica koja osvaja svojim izgledom i ukusom.
Zlatni Delišes: Sorta koja donosi zlato na vaš sto svojim prepoznatljivim ukusom.
Sve ove sorte dostupne su po pristupačnim cenama, a dodatne informacije možete pronaći na njihovoj zvaničnoj stranici.

Specijalna ponuda

Za sve ljubitelje voćarstva, Xor Agrar je pripremio specijalnu ponudu:

Popust od 10% za porudzbine veće od 10000 rsd: Iskoristite kupon kod "popust10" prilikom kupovine i ostvarite dodatnih 10% popusta na sve sadnice voća.

Zimsku rezidbu voća najbolje je obaviti neposredno pre kretanja vegetacije. Poseban problem je nedostatak orezivača, pa je zanimljivo kada se ovim poslom bave žene. ”Uz iskusnog majstora, orezivanje voća može se naučiti za jednu sezonu”, ka... Više [+]

Zimsku rezidbu voća najbolje je obaviti neposredno pre kretanja vegetacije. Poseban problem je nedostatak orezivača, pa je zanimljivo kada se ovim poslom bave žene. ”Uz iskusnog majstora, orezivanje voća može se naučiti za jednu sezonu”, kaže Danka Kokotović iz Odžaka. Posao nije težak, a zarada je dobra, jer je malo onih koji žele da se ovim bave. Orezivač voća se uz rad dobro upozna i sa strukturom i stanjem zasada, ali najbitnije je da se poštuju određena pravila. "Sve vodopije skidamo, to su uglavnom nerodne grane koje crpe hranu ostalima. I pazimo na pupoljke, mlade ne diramo. Ima više tehnika, ali jabuka je uglavnom najlakša, višnja je malo komplikovanija, šljiva isto”, objašnjava Danka. #rezidbavoca
Foto: Pixabay

Graševine iz Požege Promocija vinarije Vinum Academicum koja je sastavni dio Fakulteta za turizam i ruralni razvoj iz Požege, održana je u Zagrebu, u Češkom domu. . Na promociji kušalo se .Graševina 2024 12% alkohola,.Graševina Academia 202... Više [+]

Graševine iz Požege
Promocija vinarije Vinum Academicum koja je sastavni dio Fakulteta za turizam i ruralni razvoj iz Požege, održana je u Zagrebu, u Češkom domu. .
Na promociji kušalo se .Graševina 2024 12% alkohola,.Graševina Academia 2021, 14.5, .Chardonnay 2021 14.5,.Muškat žuti 2024 12.5, Merlot 2020 14.5, Cabernet sauvignon 201915.0, Pinot IB 2018 15.0 i .Graševina ledena berba 2011.
. GRAŠEVINA 2024.sa kioselinom od 6.5 g/L, lijepe, žive žuto zelenkaste boje, osjeća se sortni miris, najviše jabuka, a ima herbalnih i cvjetnih tonova a vino je već sada zrelo za tržište. Uz ovo vino gastronomski odgovara bijela riba (pastrva i morske ribe) i snack salata (rajčica,tikvice i mozzarela).
GRAŠEVINA Academia 2021. sortno je vino drugačijeg izričaja. Vino je čisto tehnički odrađeno, nema stranih mirisa,vino koje traži hranu, Jedno od predloženih jela je file pastrve u umaku od graševine na pireu od cvjetače i ili pureći file u umaku od hrena sa domaćim njokima.
MUŠKAT žuti 2024. 5.4 kiselina i 55 g/L šećera vrlo dobro je uravnoteženo mlado vino. Žućkasto sa zelenim nijansama, sortno muškatno prepoznatljiva mirisa i mirisa oskoruše. U ustima se osjeti ostatak šećera ali ima skladnu kiselinu što ga čini živahnim ali ne preslatkim.. Uz ovo vino mogu biti slastice na bazi žutog voća -tart od kruške, dinja, pita i štrudla od jabuke, chees cake. Međutim može se poslužiti i sa glavnim jelom, primjerice kozice sa sokom od limete u tempuri ili kozice u woku sa povrćem ili tartar od svježih krastavaca.
CABERNET sauvignon 2019. sa 6.0 kiseline i 1.3 g. ostataka šećera je suho, sortno prepoznatljivo vino, sa intezivnim mirisom i okusom zrelog bobičastog voća, aronija, kupina i borovnica.. U podrumu su kombinirali slavonski hrast sa otprilike 1/5 francuskoga. Vino je u drvetu odležalo 18 mjeseci. Francuski hrast će vinu dati eleganciju a slavonski jače tanine odnosno tijelo. Gastronomska preporuka je lungić u umaku od šumskih gljiva ili zec u umaku sa njokima.
GRAŠEVINA -ledena berba 2011. s 4.8 kiselina i 214 g. ostatak šećera je vino koje se dobva samo u određenim klimatskim godinama,kada dva dana zaredom temperatura mora biti minimalno minus 7 stupnjeva i godina u kojoj su procijenili da će urod dati dobru graševinu. Jantarne je boje sa smeđim nijansama, Osjeti se botritis, miris makije, smokve, marelice. Vino je u tijelu puno, sadržajno, dobre kiseline nakon 14 godina, dugotrajnog okusa i blago gorkasto sortnog završetka. Preporuka slastice-Rapska torta.
Pripremio: Tomislav Radić

Proizvodi sa ekonomije Okružnog zatvora u Smederevu, jedinstvenom poljoprivrednom dobru na 35 hektara, predstavljeni su po prvi put na Međunarodnom sajmu voća, povrća i vinogradarstva ”Agro Belgrade 2025“. U saopštenju Uprave za izvršenje k... Više [+]

Proizvodi sa ekonomije Okružnog zatvora u Smederevu, jedinstvenom poljoprivrednom dobru na 35 hektara, predstavljeni su po prvi put na Međunarodnom sajmu voća, povrća i vinogradarstva ”Agro Belgrade 2025“. U saopštenju Uprave za izvršenje krivičnih sankcija se navodi da su na sajmu predstavljene voćne rakije ”Aps“ proizvodene od jabuka, šljiva, dunja i kajsija koje se uzgajaju na ekonomiji ovog zavoda. – Kvalitet proizvedene rakije se godinama unazad proverava u Enološkoj stanici iz Vršca – navode iz Uprave i dodaju da se voće čuva u hladnjači, kapaciteta 100 tona robe, opremljenoj po HASSAP standardu. Osim hladnjače za voće, na ekonomiji se nalaze i dve komore za povrće, kapaciteta od po osam tona. Iz Uprave objašnjavaju da su u procesu pravljenja rakije osuđenici iz otvorenog i poluotvorenog odeljenja angažovani na pomoćnim poslovima, poput branja voća, njihovog pranja i čišćenja i drugih poslova koje mogu da nauče od instruktora u ovom zavodu. #rakijaaps

Martin Jušta kupio Solaris U Zagrebu je predstavljena vinarija iz OPG-a Martina Jušta. Početkom 2001. Jušta je kupio 1500 trsova pretežito sorte škrlet na području Budrovac-Molvice u đurđevačkom kraju. Tijekom godina obnavljao je stari vino... Više [+]

Martin Jušta kupio Solaris
U Zagrebu je predstavljena vinarija iz OPG-a Martina Jušta. Početkom 2001. Jušta je kupio 1500 trsova pretežito sorte škrlet na području Budrovac-Molvice u đurđevačkom kraju. Tijekom godina obnavljao je stari vinograd a 2017. zasadio nove loze u Čepelovcu i Belevinama među kojima je najznačajnija piwi sorta Solaris sa oko 1200 loza. Među 5000 trsova danas su 1000 graševine, 700 škrleta, 400 cabernet franca, 300 gamaya i mali broj crnih piwi sorti oko 150 komada regenta i nera. Također ima i manje količine sauvignona, manzonija i kernera. Prve sadnice piwi sorti došle su iz Freiburga a Solaris dobijen je višestrukim ukrižavanjem sivog pinota, rajnskog rizlinga i muškat otonela. U Varaždinu je Solaris na 4. Međunarodnoj izložbi vina dobio 89 bodova i postao šampion bijelih i ukupni pobjednik natjecanja. Jušt gleda u budučnost i klimatske promjene.
Na radionici u Češkom domu koju je vodio somelier Darko Lugarić kušalo se : Cuvee bijeli 11.5% alkohola i 5.2 g/L kiseline, Solaris 11.9 i 7.2 , Graševinu 12.0 i 5.9 , Škrlet 11.6 i 6.2 , Rose (cabernet franc) 11.6 i 5.0 , Solaris muškatni 11.9 i 6.7 , Cuvee crveni 11.4 alkohola i 6.2 g/L kiseline.
Sva vina su nastala u 2024. a već je prvi Cuvee bijeli (sauvignon, manzoni, pinot bijeli, kerner i solaris) izazvao pozitivne odjeke nazočnih. Vino sastavljeno od pet sorti. Solarisa je lijepe zelenkasto žute boje, , lijepoga tijela , lagano sa malo alkohola i osvježavajuće. I u njemu i vinima koja su slijedila osjetili su se terroira đurđevačkoga kraja. Sommelier Darko Lugarić je kao jelo uz to vino preporučio pastrvu , carpaccia od bijele ribe a može biti i aperitivno vino.
Solaris koji je slijedio sa 7.2 g/Lkiseline bran je već početkom kolovoza. Vinar je rekao da je rodnost izvanredna, daje odlične sladore na koje je morao paziti da ne odu iznad 21 u veći alkohol, već spomenutu visoku kiselinu koja ne smeta i koja će se smanjivati. Lugarića vino u mirisu asocira na breskvu, marelicu i bazgu a u okusu ima blagu grejpasto limunastu notu.
Juštov autohtoni škrlet (11.6 i 6.2) kojega ima najviše u Moslavini dobio je dodatne pogodnosti terroira prožetog pijeskom i mineralnošću. Đurđevački škrlet je naglašene aromatike, lijepe svježine, laganoga tijela. Naglašeni su zelenkasti tonovi boje, također kristalno bistro, voćno cvijetnog karaktera. Ima blagu slast, naglašene ekstrakcije a u okusu pronalazimo breskvu i mandarinu. I kod ovog vina kao i drugih iz Juštinog podruma zaključilo se da bi ga rado kušali za godinu dvije jer ima potencijala za razvoj.
Na kraju kušalo se Cuvee crveni pod etiketom Crno (sastavljen od 80% gamaya i dvije piwi sorte regenta i nera). U ustima voćno, lijepe kiseline, zaokruženo, pitko, ne osjete se tanini a malo asocira na frizante. Vino je lepršavo, ponovno se osjete pozitivne značajke kraja u kojemu je nastalo. Lugarić gastronomski preporučuje pohanog piceka, patku, plavu i riječnu ribu (Drava je nadomak Đurđevcu).
Kušalo se još i pristojnu graševinu i rose a Solaris muškatni uz dosta šećera i lijepu kiselinu (6.7 g/L) nije presladak ni prealkoholan (11.9%). Ostatak šećera je između 6 i 7. Vino ima aromatiku, svježinu, slast i lagano tijelo. Dalo bi se upariti sa chees cake-om, pitom od jabuka i štrudlom od jabuke sa medom kakvu nude u restoranu na Čepelovcu.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Trebamo li hraniti ptice zimi? Odgovor je veliko DA, samo nemojte s kruhom, ne mogu ga probaviti, pa vrlo često od njega i uginu... Ako ne kruhom, čime onda hraniti ptice? Sjemenke Razne sjemenke bogate uljima, među kojima je najvažniji neprženi i nesoljeni, crni ili šareni suncokret (općenito najva... Više [+]

Trebamo li hraniti ptice zimi?
Odgovor je veliko DA, samo nemojte s kruhom, ne mogu ga probaviti, pa vrlo često od njega i uginu...

Ako ne kruhom, čime onda hraniti ptice?

Sjemenke

Razne sjemenke bogate uljima, među kojima je najvažniji neprženi i nesoljeni, crni ili šareni suncokret (općenito najvažnija i osnovna hrana za ptice).

Za hranjenje su pogodne i sirove sjemenke bundeve, orah, lješnjak, nesoljeni kikiriki, te smjesa sitnih sjemenki (prodaje se kao hrana za kanarince ili srednje velike papige). Kao hrana za neke vrste ptica pogodne su i žitarice, kukuruz i riža.

Životinjske masti

Goveđi loj (u obliku kuglica pomiješanih s raznim sjemenkama, dostupne u trgovačkim centrima) i nesoljeno svinjsko salo (bijeli masni dio bez mesa).

Voće

Razno svježe ili sušeno voće, među kojima je svakako najvažnija jabuka, ali je vrlo korisna i sušena smokva te kokosov orah.

Ostaci iz kuhinje

Kuhana riža, tijesto, kuhani kukuruz, zeleno povrće i ostaci voća koji su 'natruli'. Umjesto da ih bacite u smeće bacite ih pticama.

Važno je naglasiti da ako ih počnete hraniti da tu praksu nastavite tijekom cijele zime.

"Ako naglo prekinete hranjenje, dovest ćete ptice u nezavidnu situaciju: nestankom dotad pouzdanog izvora hrane, mnoge ptice tijekom kratkih zimskih dana neće uspjeti na vrijeme pronaći drugo kvalitetno hranilište te dio njih neće preživjeti iduću noć. Ovakva situacija je posebno opasna za vrijeme velikih hladnoća i dubokog snijega. Hranilice je najbolje napuniti navečer jer prve ptice stižu već u zoru", navodi Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP)