Pretraživanje postova
SERVIS VEŠ MAŠINA NOVI BEOGRAD Ako ste primetili da vaša veš mašina ne radi kako treba, ne odlažite popravku. Pozovite servis veš mašina Novi Beograd čim uočite problem, kako biste sprečili da dođe do još ozbiljnijeg kvara. Brza reakcija i... Više [+]
SERVIS VEŠ MAŠINA NOVI BEOGRAD
Ako ste primetili da vaša veš mašina ne radi kako treba, ne odlažite popravku. Pozovite servis veš mašina Novi Beograd čim uočite problem, kako biste sprečili da dođe do još ozbiljnijeg kvara. Brza reakcija i pravovremeno popravljenje manjih nepravilnosti mogu vas sačuvati od većih troškova u budućnosti.
Zato se što pre obratite Extem servisu veš mašina, kako bi naši stručni majstori došli na vašu adresu i efikasno rešili kvar.
Servis veš mašina Novi Beograd | popravka veš mašina Extem
Servis veš mašina Novi Beograd vrši popravke po najpovoljnijim cenama. Dolazimo na ku...
PREVOZ I SELIDBE KOMBI VOZILIMA Kombi prevoz je jedna od najpopularnijih usluga koje nudimo – bilo kao deo kompletne selidbe u Beogradu, bilo za samostalni transport različitih vrsta tereta i robe od jedne adrese do druge. U velikom i prome... Više [+]
PREVOZ I SELIDBE KOMBI VOZILIMA
Kombi prevoz je jedna od najpopularnijih usluga koje nudimo – bilo kao deo kompletne selidbe u Beogradu, bilo za samostalni transport različitih vrsta tereta i robe od jedne adrese do druge.
U velikom i prometnom gradu poput Beograda, kombi vozila predstavljaju najefikasnije i najekonomičnije rešenje za premeštanje stvari.
Zahvaljujući svojoj praktičnosti, kombi može lako da se kreće kroz gužvu, brzo stiže do bilo koje gradske lokacije i bez problema pristupa ulazima objekata u kojima se vrši utovar ili istovar.
Kombi prevoz Beograd | A1 agencija za selidbe
A1 agencija za selidbe pruža usluge kombi prevoz Beograd na svim gradskim opštinama i...
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
Na 16. CSR & ESG Forumu u Beogradu dodeljena su priznanja kompanijama i inicijativama koje su ostvarile najveći društveni, ekološki i inkluzivni uticaj tokom godine. Među nagrađenim projektima nalaze se i ”Naše selo” i ”Digitalno selo“ Delt... Više [+]
Na 16. CSR & ESG Forumu u Beogradu dodeljena su priznanja kompanijama i inicijativama koje su ostvarile najveći društveni, ekološki i inkluzivni uticaj tokom godine. Među nagrađenim projektima nalaze se i ”Naše selo” i ”Digitalno selo“ Delta Holdinga, inicijative usmerena na ruralni razvoj i digitalizaciju ruralnih sredina, jačanje lokalnih zajednica i unapređenje pristupa modernim tehnologijama na selu — što je ocenjeno kao značajan doprinos održivom razvoju i ravnomernijem regionalnom rastu. U oblasti podrške poljoprivredi istakao se i ”NLB Organic konkurs“ NLB Komercijalne banke, koji kontinuirano podstiče razvoj organske proizvodnje i osnažuje mala gazdinstva širom Srbije. #inkluzija
Foto: Nemanja Knežević
Vetropark Samoš, planiran kao najveći u Srbiji (923 MW), trebalo je da bude simbol energetskog napretka, ali je postao primer spornog planiranja i zanemarivanja zaštite prirode. Zbog blizine meteorološkog radara Samoš, vetroturbine ne mogu... Više [+]
Vetropark Samoš, planiran kao najveći u Srbiji (923 MW), trebalo je da bude simbol energetskog napretka, ali je postao primer spornog planiranja i zanemarivanja zaštite prirode. Zbog blizine meteorološkog radara Samoš, vetroturbine ne mogu da rade, pa je predloženo izmeštanje radara na Gudurički vrh, najstrože zaštićeno područje Vršačkih planina. Ta odluka izazvala je snažno protivljenje lokalne zajednice i ekoloških organizacija, koje upozoravaju na narušavanje ekosistema i zakonske zaštite prostora. Struka navodi da je Srbija van zaštićenih područja raspolaže vetropotencijalom od 11,5 GW, što pokazuje da postoje brojne druge pogodne lokacije. Iako su građani Vršca uspeli da lokalna skupština odbaci izmeštanje radara, odluka je prešla na pokrajinski nivo, gde se i dalje razmatra izmena prostornog plana. RERI i Ekološki centar Stanište najavljuju pravnu borbu, upozoravajući da bi izgradnja radara u zaštićenom području stvorila opasan presedan. Istovremeno, meštani Kovačice negoduju jer je prostor već opterećen postojećim vetroparkovima i najavom novih projekata. #obnovljiviizvorienergije
Foto: Pixabay
Prošlo je nedelju dana otkako su predstavnici mesnoprerađivačke industrije zatražili od Ministarstva poljoprivrede da ubrza procedure za uvoz zamrznutog svinjskog mesa, dok odgajivači svinja insistiraju na uvođenju kvota kako bi se zaštitil... Više [+]
Prošlo je nedelju dana otkako su predstavnici mesnoprerađivačke industrije zatražili od Ministarstva poljoprivrede da ubrza procedure za uvoz zamrznutog svinjskog mesa, dok odgajivači svinja insistiraju na uvođenju kvota kako bi se zaštitilo domaće tržište. Iako je domaći stočni fond znatno smanjen. Profesor Poljoprivrednog fakulteta i akademik Cvijan Mekić kaže da Srbija i dalje može da podmiri svoje potrebe za svežim svinjskim mesom. ”Opravdan je samo uvoz zamrznutog mesa za preradu“, naglašava Mekić, upozoravajući da nedostatak kontrole i sledljivosti dovodi do toga da se zaleđeno meso prodaje kao sveže. Govoreći o slabom otkupu domaćih svinja, Mekić ocenjuje da je trenutna kriza posledica dugogodišnje nebrige. #uvozmesa
Da li znate šta je pretra? Da li se kod vas pravi salata od praziluka i suve paprike?
Poljska, najveći proizvođač krzna u Evropi, usvojila je zakon kojim se zabranjuje otvaranje novih farmi krzna, dok postojeće moraju biti zatvorene do 2033. godine. Predsednik Karol Navrocki potpisao je Zakon o zaštiti životinja, čime je Pol... Više [+]
Poljska, najveći proizvođač krzna u Evropi, usvojila je zakon kojim se zabranjuje otvaranje novih farmi krzna, dok postojeće moraju biti zatvorene do 2033. godine. Predsednik Karol Navrocki potpisao je Zakon o zaštiti životinja, čime je Poljska postala 23. članica EU koja je potpuno ili delimično zabranila ovu praksu. Zakon predviđa osmogodišnji prelazni period i kompenzacije za proizvođače koji ranije obustave rad, kao i otpremnine i podršku radnicima u prekvalifikaciji. Organizacija Anima internešenel, koja je dve decenije zagovarala zabranu, učestvovala je u izradi propisa. Proizvodnja krzna u Poljskoj već godinama opada — broj životinja smanjen je 70 odsto od 2015. godine. #zakonozastitizivotinja #zivotinjskokrzno