Pretraživanje postova
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Otvorena je diskusija na temu: Mladi pastir Đorđe čuva ovce od malena: Austrija ga ne zanima, ostaje na dedovini
Tihi Okean
pre 1 dan
Bravo a budale po čitavoj srbiji bacaju mleko i još se bune što nemaju kome da prodaju bud zašto eeej, bune se nemaju više gazde ustaše kojim če da Više [+] služe kao robovi.😂
Odlična ponuda tovljenika na stočnoj pijaci u Ristovcu, kod Vranja, a cena po kilogramu žive vage samo 250 dinara.
Osamdesetpetogodišnja Milika Agatonović iz Velike Plane kraj Prokuplja plete tradicionalne čarape i u Novoj 2026. godini!
Iako je posle Nemačke drugi najveći proizvođač božićnih jelki u Evropi, Danska je najveći svetski izvoznik, kaže Klaus Jeram Kristensen iz Danskog udruženja proizvođača božićnih jelki. Iz ove zemlje svake godine se izveze oko devet miliona... Više [+]
Iako je posle Nemačke drugi najveći proizvođač božićnih jelki u Evropi, Danska je najveći svetski izvoznik, kaže Klaus Jeram Kristensen iz Danskog udruženja proizvođača božićnih jelki. Iz ove zemlje svake godine se izveze oko devet miliona jelki, od čega polovina završi na nemačkom tržištu, dok se ostatak šalje širom Evrope, ali i u udaljene destinacije poput Dubaija, Vijetnama i Hongkonga. Božićne jelke u Danskoj se gaje na oko 20.000 hektara, a samo tokom 2024. godine ovaj sektor ostvario je prihod od oko 160 miliona evra. Ključ uspeha danske proizvodnje je nordmanska (kavkaska) jela, koja je još osamdesetih godina potisnula smrču i postala najtraženija božićna jelka u Evropi. #bozicnajelka
Foto: Pexels
Prema oceni meteorološkinje Irine Lazić sa Instituta za meteorologiju u Beogradu, 2025. godina ostaće upamćena kao trenutak kada su klimatske anomalije postale pravilo, a ekstremni vremenski događaji deo svakodnevice. Iako je 2024. bila naj... Više [+]
Prema oceni meteorološkinje Irine Lazić sa Instituta za meteorologiju u Beogradu, 2025. godina ostaće upamćena kao trenutak kada su klimatske anomalije postale pravilo, a ekstremni vremenski događaji deo svakodnevice. Iako je 2024. bila najtoplija godina u istoriji merenja, 2025. je potvrdila ulazak klimatskog sistema u novi režim. Podaci programa Kopernikus pokazuju da je 2025. bila druga ili treća najtoplija godina ikada, čime je period 2023.–2025. postao najtopliji trogodišnji niz u istoriji. Posebno zabrinjava činjenica da je, uprkos očekivanom zahlađenju usled pojave La Ninje, globalna temperatura ostala izuzetno visoka, što ukazuje da je prag od 1,5 °C već postao realnost, a ne upozorenje. #klimatskepromene
Privredna komora Srbije pozvala je kompanije, institucije i organizacije da se prijave za učešće u poseti privredno-državne delegacije Republike Srbije međunarodnom sajmu KEY Energy Transition, koji će biti održan od 4. do 6. marta 2026. u... Više [+]
Privredna komora Srbije pozvala je kompanije, institucije i organizacije da se prijave za učešće u poseti privredno-državne delegacije Republike Srbije međunarodnom sajmu KEY Energy Transition, koji će biti održan od 4. do 6. marta 2026. u Rimini Expo centru. Ova manifestacija posvećena je obnovljivim izvorima energije i energetskoj tranziciji, sa fokusom na solarnu i energiju vetra, skladištenje energije, energetsku efikasnost, električnu mobilnost i održive gradove. Za 20 učesnika iz Srbije obezbeđeni su besplatan smeštaj sa doručkom, lokalni transferi i ulaznice za sajam. Rok za prijavu je 19. januar 2026. godine, a prednost će imati subjekti čija je delatnost povezana sa temama sajma. #obnovljiviizvorienergije
Sajam KEY Energy Transition 2026
Vlada Srbije usvojila je Pravilnik kojim se uređuje oblast starih i umetničkih zanata, kao i poslova domaće radinosti, sa ciljem očuvanja tradicionalnih tehnika izrade i autentičnih veština. Dokument precizira koje se delatnosti smatraju st... Više [+]
Vlada Srbije usvojila je Pravilnik kojim se uređuje oblast starih i umetničkih zanata, kao i poslova domaće radinosti, sa ciljem očuvanja tradicionalnih tehnika izrade i autentičnih veština. Dokument precizira koje se delatnosti smatraju starim zanatima, način njihovog sertifikovanja i vođenje posebne evidencije izdatih dozvola. Pravilnikom je obuhvaćen širok spektar zanata – od obrade gline, metala, drveta, do retkih veština i tradicionalne proizvodnje hrane. Domaća radinost definisana je kao delatnost zasnovana pretežno na ručnom radu i estetskim obeležjima narodne umetnosti. Proizvodi iz ovih oblasti mogu nositi posebne oznake porekla, isključivo na osnovu sertifikata nadležnog ministarstva. #starizanati