Pretraživanje postova
Grad Beograd raspisao je oglas za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srbije koje se nalazi na teritoriji grada. Postupak javnog nadmetanja sprovodi se elektronskim putem, preko veb-aplikacije za sp... Više [+]
Grad Beograd raspisao je oglas za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srbije koje se nalazi na teritoriji grada. Postupak javnog nadmetanja sprovodi se elektronskim putem, preko veb-aplikacije za sprovođenje javnog nadmetanja koja se nalazi na zvaničnoj veb-prezentaciji Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Kako se navodi, rok za prijavljivanje i podnošenje dokumentacije u aplikaciji je 16. april, do 12 časova, s tim što će se rok za podnošenje prijave računati od dana objavljivanja na internet prezentaciji Uprave za poljoprivredno zemljište. #poljoprivrednozemljiste
Obaveštenje o raspisivanju oglasa za davanje u zakup i na ko...
Dobro došli na zvaničnu veb stranicu grada Beograda. Pronađite informacije o gradskim...
Kako bi smanjila upotrebu veštačkih đubriva, koja nanose ogromnu štetu vodenim ekosistemima, Danska je odlučila da 15 procenata poljoprivrednog zemljišta pretvori u šume. Takođe, uvođenjem poreza na stočarstvo najavljenog za 2030. godinu, p... Više [+]
Kako bi smanjila upotrebu veštačkih đubriva, koja nanose ogromnu štetu vodenim ekosistemima, Danska je odlučila da 15 procenata poljoprivrednog zemljišta pretvori u šume. Takođe, uvođenjem poreza na stočarstvo najavljenog za 2030. godinu, postaće prva zemlja koja oporezuje emisije iz sektora poljoprivrede. Skoro dve trećine teritorije Danske koristi se za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivreda znatno utiče na kvalitet voda, naročito imajući u vidu dejstvo pesticida i đubriva koji završavaju rastvoreni u tokovima reka i podzemnim vodama. Intenzivna poljoprivreda i korišćenje velike količine veštačkih đubriva doveli su do smanjenja nivoa kiseonika u vodotocima i, posledično, velikog gubitka biodiverziteta. #poljoprivrednozemljiste #sume
Prodaja kvalitetnog zemljišta budzašto stranim kompanijama i ustupanje državne zemlje u zakup samo velikim biznismenima, najveće su zamerke domaćih poljoprivrednika koji se plaše kakvu bi budućnost ovaj sektor mogao da ima. Stotine hiljada... Više [+]
Prodaja kvalitetnog zemljišta budzašto stranim kompanijama i ustupanje državne zemlje u zakup samo velikim biznismenima, najveće su zamerke domaćih poljoprivrednika koji se plaše kakvu bi budućnost ovaj sektor mogao da ima. Stotine hiljada hektara plodne vojvođanske zemlje je u rukama države, a ”obični“ ratari sve teže dolaze do nje. Dobar deo te zemlje rasprodat je domaćim veleposednicima, ali i stranim kompanijama, koje su se ”ušunjale“ na mala vrata, dobile zemlju i gazdinstva po niskim cenama – poput pojedinih kompanija poreklom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Al Dahre, Al Rawafeda, Jugo Elit Agra. ”Najveći deo državne zemlje je prodat Al Dahri. Zemlju su ranije pokupovali naši ljudi, a sad je veliki problem bio i to što je ta zemlja, na kom je je bio Poljoprivredni kombinat Beograd (PKB) dat Al Dahri za jako malo novaca, po 6.000 evra za hektar,“ kaže Đoka Ćurčić, poljoprivrednik iz Vilova, u opštini Titel. #poljoprivrednozemljiste
Uprkos apelima da plodno zemljište treba čuvati, ono se sve češće koristi za gradnju industrijskih zona, stambenih zgrada, infrastrukturne mreže. Tako je Srbija, između dva popisa, izgubila 1.200.000 ha oranica. Srbija ima 4.075.000 hektara... Više [+]
Uprkos apelima da plodno zemljište treba čuvati, ono se sve češće koristi za gradnju industrijskih zona, stambenih zgrada, infrastrukturne mreže. Tako je Srbija, između dva popisa, izgubila 1.200.000 ha oranica. Srbija ima 4.075.000 hektara obradivog zemljišta, a obrađuje se tri i po miliona hektara oranica. "Zemljište može u trenutku da se izgubi ako se zauzme nekom zgradom ili betonom, a potrebne su hiljade godina da se ono stvori. Zato je zemljište proglašeno kao neobnovljiv prirodni resurs, kao ograničena sirovina, pogotovo spram naših sve većih zahteva prema zemljištu. 95% svetske proizvedene hrane potiče sa zemljišta", kaže Jordana Ninkov sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad. #poljoprivrednozemljiste