Pretraživanje postova
Zaštita autentičnih proizvoda i očuvanje kvaliteta jedan su od najvećih izazova za male proizvođače hrane u Srbiji. Na primeru Leskovačkog ajvara, proizvoda sa zaštićenim Imenom porekla, jasno se vidi koliko je teško sačuvati tradiciju, sta... Više [+]
Zaštita autentičnih proizvoda i očuvanje kvaliteta jedan su od najvećih izazova za male proizvođače hrane u Srbiji. Na primeru Leskovačkog ajvara, proizvoda sa zaštićenim Imenom porekla, jasno se vidi koliko je teško sačuvati tradiciju, standard i tržišnu prepoznatljivost bez snažnije institucionalne podrške. Stevica Marković, iz Brestovca kod Leskovca, proizvođač i član Udruženja Leskovački ajvar, objašnjava da je suština Imena porekla u strogoj vezi proizvoda sa teritorijom Leskovačke kotline – ne samo da se ajvar mora proizvoditi na tom području, već i sirovina mora poticati isključivo sa te teritorije. Upravo po tome se ime porekla razlikuje od geografske oznake porekla, koja je vezana samo za mesto proizvodnje. Zvanično rešenje Zavoda za intelektualnu svojinu udruženje je dobilo još 2012. godine. Cena kvaliteta, kako ističe Marković, najviše se ogleda u troškovima radne snage, jer se gotovo čitav proces proizvodnje obavlja ručno. Dodatni problem predstavljaju i smanjeni prinosi paprike, koji su sve izraženiji zbog klimatskih promena, što dodatno utiče na rast proizvodnih troškova. Ovo udruženje danas se suočava sa ozbiljnim problemom opstanka. U trenutku osnivanja brojalo je 25 članova, dok su trenutno aktivna svega tri proizvođača. #leskovackiajvar
TRIBINA „Istine i mitovi o vinu, pivu i jakim alkoholnim pićima“ 📣 Pozivamo Vas na zanimljivu i interaktivnu tribinu namenjenu srednjoškolcima, ali i svima onima koje zanima svet vina, piva i jakih alkoholnih pića. ❓✅ Ovo je oblast o koj... Više [+]
TRIBINA
„Istine i mitovi o vinu, pivu i jakim alkoholnim pićima“
📣
Pozivamo Vas na zanimljivu i interaktivnu tribinu namenjenu srednjoškolcima, ali i svima onima koje zanima svet vina, piva i jakih alkoholnih pića.
❓✅
Ovo je oblast o kojoj „svi sve znaju“, puna je mitova, prenetih priča, polu–informacija i stereotipa. Na tribini ćete imati priliku da čujete stručnjake i profesore koji se profesionalno bave tehnologijom proizvodnje alkoholnih pića, a koji će na jasan i razumljiv način objasniti šta je naučno tačno — a šta samo popularna zabluda.
Biće reči o brojnim zanimljivim pitanjima, među kojima su i:
🍺 Da li „pivski stomak“ zaista nastaje od piva — ili je to samo mit?
🥫 Koje pivo je boljeg kvaliteta: ono iz boce ili iz limenke?
🍷 Da li je vino stvarno bolje što je starije?
🍾 Koliko dugo vino može da stoji nakon otvaranja a da se ne pokvari?
🍸Da li se odvajanjem prvenca uklanja metil alkohol iz rakija?
🥃 Koja je razlika između različitih tipova viskija?
Dođite da zajedno razotkrijemo najčešće zablude, naučimo nešto novo, postavimo pitanja i saznamo kako zaista funkcioniše svet enologije, pivarstva i destilacionih tehnologija.
Radujemo se Vašem dolasku!
Organizator:
Tehnološki fakultet Novi Sad, Katedra za biotehnologiju
🗣 Učesnici i moderatori:
prof. dr Jelena Pejin, prof. dr Vladimir Puškaš, prof. dr Uroš Miljić, dr Milana Pribić
📍Amfiteatar Tehnološkog fakulteta Novi Sad, Bulevar cara Lazara 1, Novi Sad
🗓 15. decembar 2025. godine
🕔 17:00 časova
Login • Instagram
Welcome back to Instagram. Sign in to check out what your friends, family & interests have been capturing & sharing around the world.
Korišćeno ulje za prženje postalo je meta organizovanih krađa širom Nemačke, jer njegova vrednost na tržištu – zbog upotrebe u biodizelu – dostiže i 900 evra po toni. Restorani ulje prodaju reciklažnim firmama, ali kriminalne grupe ga sve č... Više [+]
Korišćeno ulje za prženje postalo je meta organizovanih krađa širom Nemačke, jer njegova vrednost na tržištu – zbog upotrebe u biodizelu – dostiže i 900 evra po toni. Restorani ulje prodaju reciklažnim firmama, ali kriminalne grupe ga sve češće kradu direktno iz njihovih dvorišta, što potvrđuju brojni snimci nadzornih kamera. Samo jedna firma u Porajnju Palatinatu prijavila je 40.000 evra štete ove godine, uz dve do tri krađe dnevno. Udruženje BDE upozorava da je reč o raširenom i organizovanom kriminalu, ali policija najčešće reaguje tek na pojedinačne slučajeve. Neke kompanije sada opremaju kontejnere GPS uređajima, prateći kako ukradeno ulje završava u inostranstvu, najčešće u Holandiji. #reciklazaulja
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
🌽 Novi korak ka većem prinosu! Syngenta predstavlja tri vrhunska hibrida kukuruza koji su stvoreni da odgovore na različite potrebe vaših njiva: SY Evident, SY Stacio i SY Marengo. 🔍 Bez obzira na vaš tip zemljišta, tehnologiju ili cilj... Više [+]
🌽 Novi korak ka većem prinosu!
Syngenta predstavlja tri vrhunska hibrida kukuruza koji su
stvoreni da odgovore na različite potrebe vaših njiva: SY
Evident, SY Stacio i SY Marengo.
🔍 Bez obzira na vaš tip zemljišta, tehnologiju ili cilj žetve, ovi
hibridi su tu da donesu sigurnost i rast.
👉 Saznajte više o svakom hibridu i pronađite onaj koji je
pravi za vaše polje u našem katalogu:
https://www.syngenta.rs/.../Katalog-kukuruz-i-suncokret
...
#syngentaseeds #syngentaserbia #kukuruz #suncokret
#poljoprivrednici
Trik za zdrav bonsai!
"Povremeno ih treba spustiti u posudu sa vodom – zemlja sama upije taman koliko treba.
Za 5–10 min bonsai je potpuno napojen" - kaže Viktorija Fančević iz Apatina
Dodatna oprema u novom modelu MF S5 za povećanje efikasnosti i jednostavnosti
Massey Ferguson objavljuje uvođenje kontinualno promenljivog menjača kao deo dodatne opreme za seriju najboljih traktora u svojoj klasi, MF 5. Novi modeli MF 5S Dyna-VT u...
Oko 3.000 krava iz Urugvaja već tri nedelje je blokirano na teretnom brodu Spiridon II, koji se nalazi usidren kod luke Bandirma na zapadu Turske. Brod je isplovio 19. septembra, a u turske vode stigao 21. oktobra, ali mu nije odobren ulazak zbog nepravilne dokumentacije i nedostatka zdravstvenih i... Više [+]
Oko 3.000 krava iz Urugvaja već tri nedelje je blokirano na teretnom brodu Spiridon II, koji se nalazi usidren kod luke Bandirma na zapadu Turske. Brod je isplovio 19. septembra, a u turske vode stigao 21. oktobra, ali mu nije odobren ulazak zbog nepravilne dokumentacije i nedostatka zdravstvenih i komercijalnih sertifikata, saopštile su turske vlasti. Inspekcija je utvrdila da deo životinja nema ušne oznake ili mikročipove, dok 469 krava nije bilo u skladu sa dostavljenim listama, pa je uvoz odbijen 23. oktobra. Turski mediji i nevladine organizacije saopštili su da je najmanje 48 životinja uginulo nakon više od 50 dana provedenih na moru, dok se ostatak stada nalazi u teškim uslovima. #uvozkrava
Srbija je ove godine ostvarila rekordan rod pšenice – prema podacima RZS, požnjeveno je 3,68 miliona tona, što je 27% više nego 2024. godine. Prosečan prinos iznosi 6,1 tonu po hektaru, a zemlja će, uz višak od prošle godine, imati značajne... Više [+]
Srbija je ove godine ostvarila rekordan rod pšenice – prema podacima RZS, požnjeveno je 3,68 miliona tona, što je 27% više nego 2024. godine. Prosečan prinos iznosi 6,1 tonu po hektaru, a zemlja će, uz višak od prošle godine, imati značajne količine za izvoz. Domaće potrebe iznose oko 1,2 miliona tona, pa će više od tri miliona tona predstavljati izvozni potencijal. Ipak, on upozorava da je prošle godine veliki deo roda ostao u skladištima zbog nedostatka tržišne strategije. U istom periodu kukuruz je zabeležio pad proizvodnje – ukupno 4,45 miliona tona, što je 12,9 odsto manje nego prethodne godine. Lošiji prinosi rezultat su nepovoljnih klimatskih uslova i niskih otkupnih cena.
Uz besplatnu preporuku za seme možeš i da osvojiš 5 vreća kukuruza!
Sigurne odluke za uspeh vašeg gazdinstva Cropwise® Seed Selector vam pomaže da uštedite vreme i smanjite rizik u proizvodnji zahvaljujući stručnim savetima pri izboru hib...