Pretraživanje postova
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozvalo je građane da u hladnim zimskim danima prihranjuju divlje ptice, kada im je zbog snežnog pokrivača otežano da pronađu hranu, ali i da se pridruže akciji građanske nauke ”Ptice moje hrani... Više [+]
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozvalo je građane da u hladnim zimskim danima prihranjuju divlje ptice, kada im je zbog snežnog pokrivača otežano da pronađu hranu, ali i da se pridruže akciji građanske nauke ”Ptice moje hranilice“, koja će biti održana od 16. do 18. januara. Tokom ova tri dana potrebno je izdvojiti svega sat vremena, prepoznati i izbrojati ptice na hranilici ili u njenoj neposrednoj okolini (dvorište, park), a zatim podatke poslati putem onlajn formulara na platformi hranilice.pticesrbije.rs, gde su dostupna i pravila popisivanja, kao i praćenje rezultata u realnom vremenu. Društvo preporučuje prihranu sirovim semenkama suncokreta, prosom, lomljenom pšenicom i kukuruzom, ovsem, orasima i kikirikijem. Zrnevlje se, kako navode, može utopiti u neposoljen loj ili mast i okačiti napolju, što pticama predstavlja značajan izvor energije. Istovremeno apeluju da se ptice nikako ne hrane hlebom, jer je termički obrađen, sadrži so i aditive i može biti štetan po zdravlje i fizičku kondiciju ptica. #prihranaptica
Brojanje ptica sa hranilica - Ptice moje hranilice
Trećeg vikenda januara, od petka do nedelje napravite vremena za uživanje u pticama i...
Meštani brdsko-planinskih sela u okolini Valjeva kažu da pamte i jače zime, ali ne i da su bez struje ostajali duže od tri–četiri dana. Ove godine Božić su proslavili u mraku, jer su na električnu energiju čekali čak sedam dana, što je pose... Više [+]
Meštani brdsko-planinskih sela u okolini Valjeva kažu da pamte i jače zime, ali ne i da su bez struje ostajali duže od tri–četiri dana. Ove godine Božić su proslavili u mraku, jer su na električnu energiju čekali čak sedam dana, što je posebno teško palo porodicama sa decom i starijima, ali i domaćinstvima sa stokom. Na farmi Pavlovića u Beomuževiću, sa 150 grla, šest dana bez struje hrana je ručno mešana – oko 900 kilograma dnevno. Mnogi su se snalazili agregatima, a kada su stale pumpe, topio se sneg za napajanje stoke. U Valjevu su agregati prethodnih dana bili najtraženija roba. Vanredna situacija i dalje traje, a prijava štete, prema navodima iz Gradske uprave, još nije počela. #zima #agregati
Pirotska peglana kobasica, jedan od tri proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom u ovom kraju. Da li ste probali? Kako je prave Tošići iz Pirota? Čitajte uskoro na portalu!
Blage vremenske prilike za ovo doba godine, uz dovoljno vlage u zemljištu, doprinele su da ozime kulture u banatskom ataru dobro niknu i da se razvijaju u optimalnim uslovima, saopštila je Regionalna privredna komora Severnobanatskog poravn... Više [+]
Blage vremenske prilike za ovo doba godine, uz dovoljno vlage u zemljištu, doprinele su da ozime kulture u banatskom ataru dobro niknu i da se razvijaju u optimalnim uslovima, saopštila je Regionalna privredna komora Severnobanatskog poravnog okruga. Kako se navodi, trenutni vremenski uslovi pogoduju biljkama, a slabi jutarnji mrazevi, koji su se kretali do minus tri stepena Celzijusa, nisu imali negativan uticaj na useve. Dodatno, višednevne jutarnje i večernje magle u Severnom Banatu uticale su na smanjenje aktivnosti glodara, tako da njihov broj nije povećan. Prema procenama sa terena, pšenicom je zasejano oko 25.000 hektara, dok ostala strna žita zauzimaju manje od 3.000 hektara. #ratarstvo #ozimekulture
U Mačvanskom okrugu potvrđen je slučaj trihineloze kod domaćih svinja, saopšteno je, uz upozorenje stručnjaka da se larve ovog parazita redovno otkrivaju tokom sezone klanja. Veterinar specijalista Svetlana Mrkovački iz Veterinarskog specij... Više [+]
U Mačvanskom okrugu potvrđen je slučaj trihineloze kod domaćih svinja, saopšteno je, uz upozorenje stručnjaka da se larve ovog parazita redovno otkrivaju tokom sezone klanja. Veterinar specijalista Svetlana Mrkovački iz Veterinarskog specijalističkog instituta Šabac navela je da je reč o prvom potvrđenom slučaju ove sezone, ali da to ne isključuje mogućnost da ih ima i na drugim lokacijama. Trihineloza se prenosi konzumiranjem nedovoljno termički obrađenog mesa, a infekcija kod ljudi može dovesti do ozbiljnih kardioloških i neuroloških komplikacija, u zavisnosti od jačine invazije. Stručnjaci zato apeluju na vlasnike svinja da svako zaklano grlo obavezno odnesu na analizu u veterinarsku stanicu. #trihineloza #svinjarstvo
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da Srbija nastavlja sa proširenjem teritorija pod zaštitom, što potvrđuje i povećanje budžeta Ministarstva za brigu o zaštićenim područjima u 2026. godini na 730 miliona dinara, što... Više [+]
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je da Srbija nastavlja sa proširenjem teritorija pod zaštitom, što potvrđuje i povećanje budžeta Ministarstva za brigu o zaštićenim područjima u 2026. godini na 730 miliona dinara, što je gotovo 30 odsto više u odnosu na ovogodišnjih 550 miliona dinara. Na godišnjem susretu institucija za zaštitu prirode ”Partnerstvom ka zaštiti prirode“, Pavkov je istakla da su od aprila 2025. godine proglašena tri nova zaštićena područja – Predeo izuzetnih odlika ”Planina Jelica“, Specijalni rezervat prirode ”Zlatar“ i Spomenik prirode ”Prebreza – paleontološki lokalitet“. Kako je navela, Ministarstvo ostaje otvoreno za sve predloge i oblike saradnje. #zasticenapodrucja
Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara i Levente Mađar, zamenik ministra spoljne trgovine Mađarske najavili su dva nova konkursa Fondacije Prosperitati. Konkursni okvir iznosi tri milijarde forinti u dinarskoj protivrednosti.... Više [+]
Balint Pastor, predsednik Saveza vojvođanskih Mađara i Levente Mađar, zamenik ministra spoljne trgovine Mađarske najavili su dva nova konkursa Fondacije Prosperitati. Konkursni okvir iznosi tri milijarde forinti u dinarskoj protivrednosti. Mađar je naglasio da je cilj investicija osnaživanje ekonomskog sistema koji je u vlasništvu vojvođanskih Mađara, na način da ne samo opstane, već i da postane značajan i izvan granica i tako pruži sliku buduće stabilnosti za vojvođansku omladinu što ovu zajednicu čini konkurentnom. U okviru ulaganja u narednoj godini četiri miliona evra obezbeđeno je za kupovinu kuća, što znači oko 15 hiljada evra bespovratne pomoći po podnosiocu molbe, naglasio je Pastor. #fondacijaprosperitati
Zaštita autentičnih proizvoda i očuvanje kvaliteta jedan su od najvećih izazova za male proizvođače hrane u Srbiji. Na primeru Leskovačkog ajvara, proizvoda sa zaštićenim Imenom porekla, jasno se vidi koliko je teško sačuvati tradiciju, sta... Više [+]
Zaštita autentičnih proizvoda i očuvanje kvaliteta jedan su od najvećih izazova za male proizvođače hrane u Srbiji. Na primeru Leskovačkog ajvara, proizvoda sa zaštićenim Imenom porekla, jasno se vidi koliko je teško sačuvati tradiciju, standard i tržišnu prepoznatljivost bez snažnije institucionalne podrške. Stevica Marković, iz Brestovca kod Leskovca, proizvođač i član Udruženja Leskovački ajvar, objašnjava da je suština Imena porekla u strogoj vezi proizvoda sa teritorijom Leskovačke kotline – ne samo da se ajvar mora proizvoditi na tom području, već i sirovina mora poticati isključivo sa te teritorije. Upravo po tome se ime porekla razlikuje od geografske oznake porekla, koja je vezana samo za mesto proizvodnje. Zvanično rešenje Zavoda za intelektualnu svojinu udruženje je dobilo još 2012. godine. Cena kvaliteta, kako ističe Marković, najviše se ogleda u troškovima radne snage, jer se gotovo čitav proces proizvodnje obavlja ručno. Dodatni problem predstavljaju i smanjeni prinosi paprike, koji su sve izraženiji zbog klimatskih promena, što dodatno utiče na rast proizvodnih troškova. Ovo udruženje danas se suočava sa ozbiljnim problemom opstanka. U trenutku osnivanja brojalo je 25 članova, dok su trenutno aktivna svega tri proizvođača. #leskovackiajvar
TRIBINA „Istine i mitovi o vinu, pivu i jakim alkoholnim pićima“ 📣 Pozivamo Vas na zanimljivu i interaktivnu tribinu namenjenu srednjoškolcima, ali i svima onima koje zanima svet vina, piva i jakih alkoholnih pića. ❓✅ Ovo je oblast o koj... Više [+]
TRIBINA
„Istine i mitovi o vinu, pivu i jakim alkoholnim pićima“
📣
Pozivamo Vas na zanimljivu i interaktivnu tribinu namenjenu srednjoškolcima, ali i svima onima koje zanima svet vina, piva i jakih alkoholnih pića.
❓✅
Ovo je oblast o kojoj „svi sve znaju“, puna je mitova, prenetih priča, polu–informacija i stereotipa. Na tribini ćete imati priliku da čujete stručnjake i profesore koji se profesionalno bave tehnologijom proizvodnje alkoholnih pića, a koji će na jasan i razumljiv način objasniti šta je naučno tačno — a šta samo popularna zabluda.
Biće reči o brojnim zanimljivim pitanjima, među kojima su i:
🍺 Da li „pivski stomak“ zaista nastaje od piva — ili je to samo mit?
🥫 Koje pivo je boljeg kvaliteta: ono iz boce ili iz limenke?
🍷 Da li je vino stvarno bolje što je starije?
🍾 Koliko dugo vino može da stoji nakon otvaranja a da se ne pokvari?
🍸Da li se odvajanjem prvenca uklanja metil alkohol iz rakija?
🥃 Koja je razlika između različitih tipova viskija?
Dođite da zajedno razotkrijemo najčešće zablude, naučimo nešto novo, postavimo pitanja i saznamo kako zaista funkcioniše svet enologije, pivarstva i destilacionih tehnologija.
Radujemo se Vašem dolasku!
Organizator:
Tehnološki fakultet Novi Sad, Katedra za biotehnologiju
🗣 Učesnici i moderatori:
prof. dr Jelena Pejin, prof. dr Vladimir Puškaš, prof. dr Uroš Miljić, dr Milana Pribić
📍Amfiteatar Tehnološkog fakulteta Novi Sad, Bulevar cara Lazara 1, Novi Sad
🗓 15. decembar 2025. godine
🕔 17:00 časova
Login • Instagram
Welcome back to Instagram. Sign in to check out what your friends, family & interests have been capturing & sharing around the world.
Korišćeno ulje za prženje postalo je meta organizovanih krađa širom Nemačke, jer njegova vrednost na tržištu – zbog upotrebe u biodizelu – dostiže i 900 evra po toni. Restorani ulje prodaju reciklažnim firmama, ali kriminalne grupe ga sve č... Više [+]
Korišćeno ulje za prženje postalo je meta organizovanih krađa širom Nemačke, jer njegova vrednost na tržištu – zbog upotrebe u biodizelu – dostiže i 900 evra po toni. Restorani ulje prodaju reciklažnim firmama, ali kriminalne grupe ga sve češće kradu direktno iz njihovih dvorišta, što potvrđuju brojni snimci nadzornih kamera. Samo jedna firma u Porajnju Palatinatu prijavila je 40.000 evra štete ove godine, uz dve do tri krađe dnevno. Udruženje BDE upozorava da je reč o raširenom i organizovanom kriminalu, ali policija najčešće reaguje tek na pojedinačne slučajeve. Neke kompanije sada opremaju kontejnere GPS uređajima, prateći kako ukradeno ulje završava u inostranstvu, najčešće u Holandiji. #reciklazaulja