Pretraživanje postova
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije upozorilo je da masovna upotreba pirotehničkih sredstava tokom praznika ima ozbiljne i često tragične posledice po divlje i domaće životinje, kućne ljubimce, životnu sredinu i javnu bezbednost.... Više [+]
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije upozorilo je da masovna upotreba pirotehničkih sredstava tokom praznika ima ozbiljne i često tragične posledice po divlje i domaće životinje, kućne ljubimce, životnu sredinu i javnu bezbednost. Nagli zvučni udari, bljeskovi i vibracije izazivaju jak stres i paniku kod ptica, koje masovno poleću, gube orijentaciju i često stradaju u sudarima sa objektima. Posebno su ugrožene strogo zaštićene vrste, poput orla belorepana, čije gnežđenje počinje već početkom godine. Iz DZPPS-a podsećaju da je uznemiravanje zaštićenih vrsta zakonom zabranjeno i apeluju na građane i institucije da poštuju propise i praznike obeleže na bezbedniji i humaniji način. DZPPS podseća i da je ovo period godine kada je pticama, umesto pirotehnike, potrebna zimska prihrana, te su pokrenuli namenski sajt hranilice.pticesrbije.rs posvećen ovoj temi. #zastitazivotinja #pirotehnickasredstva
Brojanje ptica sa hranilica - Ptice moje hranilice
Trećeg vikenda januara, od petka do nedelje napravite vremena za uživanje u pticama i...
Svega ima to istina- domaćinstvo Dragana Dimitrijevića iz Bačke Palanke
Iznajmljivanje jelki za božićne i novogodišnje praznike u mnogim zemljama već je razvijen biznis koji se promoviše kao ekološka alternativa seči stabala. Takva praksa postoji u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i zemljama Za... Više [+]
Iznajmljivanje jelki za božićne i novogodišnje praznike u mnogim zemljama već je razvijen biznis koji se promoviše kao ekološka alternativa seči stabala. Takva praksa postoji u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i zemljama Zapadne Evrope, gde se jelke iznajmljuju uz dostavu i vraćaju na plantaže nakon praznika. Iako interesovanje postoji i u Srbiji, istraživanje redakcije Biznis.rs pokazuje da se domaći rasadnici i vrtni centri zasad ne bave ovom uslugom. Kao razloge navode sezonalnost posla, dodatne troškove i neizvesnost da bi se sa iznajmljenim stablima pravilno postupalo. Stručnjaci upozoravaju da jelke u zatvorenom prostoru mogu da izdrže najviše petnaestak dana. #jelke
Razvojna agencija Srbije raspisala je konkurs za učešće u programu podrške privrednim društvima za promociju izvoza, a prijave su otvorene do 16. februara naredne godine. Ukupna vrednost programa iznosi 150 miliona dinara, dok pojedinačna k... Više [+]
Razvojna agencija Srbije raspisala je konkurs za učešće u programu podrške privrednim društvima za promociju izvoza, a prijave su otvorene do 16. februara naredne godine. Ukupna vrednost programa iznosi 150 miliona dinara, dok pojedinačna kompanija može ostvariti do 10 miliona dinara bespovratnih sredstava. Cilj konkursa je jačanje izvoznih potencijala, povećanje konkurentnosti i modernizacija proizvodnje domaćih firmi. Podrška obuhvata konsultantske usluge za izvoznu strategiju i marketing, uvođenje međunarodnih standarda kvaliteta, plasman proizvoda na strana tržišta, nastupe na međunarodnim sajmovima, kao i nabavku opreme za unapređenje proizvodnih kapaciteta. #promocijaizvoza
JAVNI POZIV - Program podrške privrednim društvima za promociju izvoza u 2025. godini
Pčelarsko domaćinstvo Milošević u selu Drmno kraj Požarevca!
U Mačvanskom okrugu potvrđen je slučaj trihineloze kod domaćih svinja, saopšteno je, uz upozorenje stručnjaka da se larve ovog parazita redovno otkrivaju tokom sezone klanja. Veterinar specijalista Svetlana Mrkovački iz Veterinarskog specij... Više [+]
U Mačvanskom okrugu potvrđen je slučaj trihineloze kod domaćih svinja, saopšteno je, uz upozorenje stručnjaka da se larve ovog parazita redovno otkrivaju tokom sezone klanja. Veterinar specijalista Svetlana Mrkovački iz Veterinarskog specijalističkog instituta Šabac navela je da je reč o prvom potvrđenom slučaju ove sezone, ali da to ne isključuje mogućnost da ih ima i na drugim lokacijama. Trihineloza se prenosi konzumiranjem nedovoljno termički obrađenog mesa, a infekcija kod ljudi može dovesti do ozbiljnih kardioloških i neuroloških komplikacija, u zavisnosti od jačine invazije. Stručnjaci zato apeluju na vlasnike svinja da svako zaklano grlo obavezno odnesu na analizu u veterinarsku stanicu. #trihineloza #svinjarstvo
U poslednjih mesec i po dana cena tovljenika u Srbiji beleži nagli pad, pa je u pojedinim krajevima, poput Mačve, kilogram žive mere pao na oko 170 dinara. Proizvođači kao glavni razlog navode prekomeran uvoz svinjskog mesa, zbog čega domać... Više [+]
U poslednjih mesec i po dana cena tovljenika u Srbiji beleži nagli pad, pa je u pojedinim krajevima, poput Mačve, kilogram žive mere pao na oko 170 dinara. Proizvođači kao glavni razlog navode prekomeran uvoz svinjskog mesa, zbog čega domaća proizvodnja postaje sve neisplativija. Kako ističu uzgajivači, nestabilne otkupne cene prate ih godinama, zbog čega su mnogi već odustali od svinjarstva. U Uniji proizvođača svinja Srbije upozoravaju da domaći proizvođači nisu konkurentni zbog viših troškova proizvodnje i nižih subvencija u poređenju sa drugim zemljama, kao i da ne postoje jasni mehanizmi zaštite domaće proizvodnje. Iako otkupna cena žive mere pada, proizvođači navode da je otkup slab. #cenatovljenika
Foto: Pexels
NIT-Obrovac domaća radinost kao suvenir, projekat finansira opština Bačka Palanka
I pored teških vremenskih uslova ove godine, veliki povrtari u leskovačkom kraju ne miruju. U plastenicima zadruge ”Zelena zvezda“ u Vinarcu u decembru počinje berba zelene salate, koja je donela dobru zaradu zahvaljujući stabilnoj potražnj... Više [+]
I pored teških vremenskih uslova ove godine, veliki povrtari u leskovačkom kraju ne miruju. U plastenicima zadruge ”Zelena zvezda“ u Vinarcu u decembru počinje berba zelene salate, koja je donela dobru zaradu zahvaljujući stabilnoj potražnji i izvozu ka Rumuniji. ”Trenutna cena je oko 20 dinara i nije loša. Izvoz kreće kada se pojavi veća količina robe”, kaže direktor zadruge Đorđe Micić. Na dva hektara zadruga godišnje proizvede oko 300 tona povrća, a od četrdesetak kooperanata otkupljuju višestruko više krastavca, kupusa, paprike i paradajza. Veći deo proizvodnje plasira se na domaće tržište. ”Planiranje proizvodnje sa kooperantima je ključno da bismo izbegli viškove”, objašnjava Micić. #plastenickaproizvodnja
Na 19. Sajmu etno hrane i pića na Beogradskom sajmu glavna nagrada dodeljena je mlekari Naša Zlatka iz Čajetine za kompletnu paletu proizvoda. Ostale nagrade pripale su mlekari Suvobor, kompaniji Piroćanci i proizvođačima bio mleka iz Pribo... Više [+]
Na 19. Sajmu etno hrane i pića na Beogradskom sajmu glavna nagrada dodeljena je mlekari Naša Zlatka iz Čajetine za kompletnu paletu proizvoda. Ostale nagrade pripale su mlekari Suvobor, kompaniji Piroćanci i proizvođačima bio mleka iz Priboja, dok su specijalna priznanja dobili Moravka, Sokobanjac Mladenovac i vinarija Simić iz Aleksandrovca. Zahvalnice za doprinos organizaciji manifestacije uručene su Privrednoj komori Beograda, Ministarstvu poljoprivrede, Turističkoj organizaciji Pirot, Zadružnim savezima i lokalnim samoupravama. Ovogodišnji sajam zainteresovao je veliki broj posetilaca uz ocene organizatora da je važno očuvati i promovisati domaće, autentične proizvode. #sajametnohraneipica #nasazlatka
Foto: Mlekara naša zlatka