Pretraživanje postova
U Mačvanskom okrugu potvrđen je slučaj trihineloze kod domaćih svinja, saopšteno je, uz upozorenje stručnjaka da se larve ovog parazita redovno otkrivaju tokom sezone klanja. Veterinar specijalista Svetlana Mrkovački iz Veterinarskog specij... Više [+]
U Mačvanskom okrugu potvrđen je slučaj trihineloze kod domaćih svinja, saopšteno je, uz upozorenje stručnjaka da se larve ovog parazita redovno otkrivaju tokom sezone klanja. Veterinar specijalista Svetlana Mrkovački iz Veterinarskog specijalističkog instituta Šabac navela je da je reč o prvom potvrđenom slučaju ove sezone, ali da to ne isključuje mogućnost da ih ima i na drugim lokacijama. Trihineloza se prenosi konzumiranjem nedovoljno termički obrađenog mesa, a infekcija kod ljudi može dovesti do ozbiljnih kardioloških i neuroloških komplikacija, u zavisnosti od jačine invazije. Stručnjaci zato apeluju na vlasnike svinja da svako zaklano grlo obavezno odnesu na analizu u veterinarsku stanicu. #trihineloza #svinjarstvo
Poljoprivrednik iz Klenja stupa u štrajk glađu zbog pasivizacije gazdinstva
Gazdinstvo poljoprivrednika Nemanje Lackovića iz Klenja stavljeno je u pasivni status, zbog čega će mu biti uskraćene sve subvencije za proizvodnju i zbog čega će on dana...
Zaštita autentičnih proizvoda i očuvanje kvaliteta jedan su od najvećih izazova za male proizvođače hrane u Srbiji. Na primeru Leskovačkog ajvara, proizvoda sa zaštićenim Imenom porekla, jasno se vidi koliko je teško sačuvati tradiciju, sta... Više [+]
Zaštita autentičnih proizvoda i očuvanje kvaliteta jedan su od najvećih izazova za male proizvođače hrane u Srbiji. Na primeru Leskovačkog ajvara, proizvoda sa zaštićenim Imenom porekla, jasno se vidi koliko je teško sačuvati tradiciju, standard i tržišnu prepoznatljivost bez snažnije institucionalne podrške. Stevica Marković, iz Brestovca kod Leskovca, proizvođač i član Udruženja Leskovački ajvar, objašnjava da je suština Imena porekla u strogoj vezi proizvoda sa teritorijom Leskovačke kotline – ne samo da se ajvar mora proizvoditi na tom području, već i sirovina mora poticati isključivo sa te teritorije. Upravo po tome se ime porekla razlikuje od geografske oznake porekla, koja je vezana samo za mesto proizvodnje. Zvanično rešenje Zavoda za intelektualnu svojinu udruženje je dobilo još 2012. godine. Cena kvaliteta, kako ističe Marković, najviše se ogleda u troškovima radne snage, jer se gotovo čitav proces proizvodnje obavlja ručno. Dodatni problem predstavljaju i smanjeni prinosi paprike, koji su sve izraženiji zbog klimatskih promena, što dodatno utiče na rast proizvodnih troškova. Ovo udruženje danas se suočava sa ozbiljnim problemom opstanka. U trenutku osnivanja brojalo je 25 članova, dok su trenutno aktivna svega tri proizvođača. #leskovackiajvar
U poslednjih mesec i po dana cena tovljenika u Srbiji beleži nagli pad, pa je u pojedinim krajevima, poput Mačve, kilogram žive mere pao na oko 170 dinara. Proizvođači kao glavni razlog navode prekomeran uvoz svinjskog mesa, zbog čega domać... Više [+]
U poslednjih mesec i po dana cena tovljenika u Srbiji beleži nagli pad, pa je u pojedinim krajevima, poput Mačve, kilogram žive mere pao na oko 170 dinara. Proizvođači kao glavni razlog navode prekomeran uvoz svinjskog mesa, zbog čega domaća proizvodnja postaje sve neisplativija. Kako ističu uzgajivači, nestabilne otkupne cene prate ih godinama, zbog čega su mnogi već odustali od svinjarstva. U Uniji proizvođača svinja Srbije upozoravaju da domaći proizvođači nisu konkurentni zbog viših troškova proizvodnje i nižih subvencija u poređenju sa drugim zemljama, kao i da ne postoje jasni mehanizmi zaštite domaće proizvodnje. Iako otkupna cena žive mere pada, proizvođači navode da je otkup slab. #cenatovljenika
Foto: Pexels
U organizaciji Specijalnog rezervata prirode Zasavica, u subotu, 13. decembra, biće održana tradicionalna privredno–turistička manifestacija Dan mangulice – sremski svinjokolj. Ova manifestacija posvećena je mangulici, autohtonoj svinji koj... Više [+]
U organizaciji Specijalnog rezervata prirode Zasavica, u subotu, 13. decembra, biće održana tradicionalna privredno–turistička manifestacija Dan mangulice – sremski svinjokolj. Ova manifestacija posvećena je mangulici, autohtonoj svinji koja je tokom čitavog XIX i prve polovine XX veka bila jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda Srbije, kao i ključna namirnica u ishrani stanovništva Srema. Mangulica je stara sorta iz 19. veka, cenjena zbog činjenice da njena masnoća ne sadrži holesterol. Posetioci će u okviru manifestacije moći da se upoznaju sa sremskim običajima svinjokolja, degustiraju proizvode od mangulice, kupe sveže meso, čvarke i različite prerađevine, kao i da probaju čuvene salčiće.
Drugi ciklus Agrobiznis škole kompanije Al Dahra završen je prezentacijama 15 polaznika koji su gotovo godinu dana radili sa mentorima na savremenim temama u agraru. Za najbolju studentkinju proglašena je Nina Davidovski, dok je drugo mesto... Više [+]
Drugi ciklus Agrobiznis škole kompanije Al Dahra završen je prezentacijama 15 polaznika koji su gotovo godinu dana radili sa mentorima na savremenim temama u agraru. Za najbolju studentkinju proglašena je Nina Davidovski, dok je drugo mesto osvojio Luka Stefanović, sa samo jednim bodom zaostatka. Nina je žiri uverila radom o ubrzanju procesa prijema žitarica u silosima, ističući da joj je program doneo dragoceno praktično iskustvo iz bezbednosti hrane i kontrole kvaliteta. Generalni direktor Al Dahra Srbija Dušan Radičević poručio je da su studenti pokazali visok nivo znanja i inovativnosti, dok kompanija kroz ovaj program nastavlja da podržava mlade stručnjake i razvoj poljoprivrede u Srbiji. #agrobiznisskola #aldahra
Živinarski sektor u Srbiji ima značajan izvozni potencijal, posebno kada je reč o plasmanu pilećeg mesa i konzumnih jaja na tržište Evropske unije. Ipak, brojni nerešeni problemi i višegodišnje administrativne prepreke onemogućavaju proizvo... Više [+]
Živinarski sektor u Srbiji ima značajan izvozni potencijal, posebno kada je reč o plasmanu pilećeg mesa i konzumnih jaja na tržište Evropske unije. Ipak, brojni nerešeni problemi i višegodišnje administrativne prepreke onemogućavaju proizvođačima da svoje proizvode plasiraju izvan regiona. Na inicijativu predstavnika živinarskog sektora, predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež organizovao je sastanak posvećen analiziranju ključnih izaziva i mogućnosti za ubrzanje izvoznih procedura. Kako je saopštila PKS, Čadež je razgovarao sa članovima udruženja ”Zajednica živinara“ i Grupacije za živinarstvo o glavnom problemu koji koči sektor – nemogućnosti izvoza proizvoda u EU zbog neusklađenih procedura. Na sastanku je dogovoreno formiranje radne grupe koju će činiti predstavnici proizvođača, PKS, Uprave za veterinu i Ministarstva poljoprivrede. Zadatak ove grupe biće da u najkraćem roku pripremi konkretne predloge i inicijative za rešavanje administrativnih i tehničkih prepreka. #zivinarstvo
Foto: Pexels
Tiforni i agregati za navodnjavanje - IRRIMEC Obezbedite odgovarajući sistem za navodnjavanje na vreme i po najnižim cijenama tokom trajanja predsezonske ponude. Beskamatno finansiranje - Rok otplate do 12 meseci. Samo do 30. decembra 2025.... Više [+]
Tiforni i agregati za navodnjavanje - IRRIMEC
Obezbedite odgovarajući sistem za navodnjavanje na vreme i po najnižim cijenama tokom trajanja predsezonske ponude.
Beskamatno finansiranje - Rok otplate do 12 meseci.
Samo do 30. decembra 2025.
Nedostatak padavina i nastale klimatske promena uzrokuju sve više poteškoća, rizika i neizvesnosti, pa navodnjavanje postaje jedna od neizbežnih mera kako bi se obezbedio prinos.
Kompanija KITE DOO u svom prodajnom asortimanu nudi sisteme za navodnjavanje renomiranog internacionalnog proizvođača – kompanije Irrimec: tifone, kišne rampe, agregate, pumpe i svu ostalu prateću opremu koja Vam je neophodna kako bi Vaš sistem za navodnjavanje funkcionisao.
Kompanija Irrimec je prisutna u Evropi od 1974. godine, sa sedištem u Italiji i Francuskoj, odakle brzo sa svojim proizvodima za navodnjavanje počinje da se širi po celom svetu. Prepoznatljiva je po svojoj saradnji direktno sa poljoprivrednicima i distributerima, što rezultira zajedničkim idejama za nove projekte i tehnička rešenja.
Za detaljne informacije o aktuelnoj prdsezonskoj ponudi Irrimec tifona i agregata, kao i o specijalnom modelu finansiranja – Pozovite Kompaniju KITE DOO:
📱Južna Bačka: 069/1040-262.
📱Severna i Zapadna Bačka: 063/291-156.
📱Severna Bačka: 063/ 445-571.
📱Srem i Centralna Srbija: 063/1010 -700.
📱Mačva: 063/291-273.
📱Južna Srbija: 063/1040-871.
📱Severni i Srednji Banat: 069/1040-263.
📱Severni i Srednji Banat: 069/1010-700.
📱Južni Banat: 063/408-602.
"Vlaška magija" opravdala učešće na međunarodnom sajmu etno hrane i pića 2025.Specijalno priznanje za gotovo jelo- svinjsko meso zaliveno u masti, za kontinuirani kvalitet.
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.