Pretraživanje postova
Drugi ciklus Agrobiznis škole kompanije Al Dahra završen je prezentacijama 15 polaznika koji su gotovo godinu dana radili sa mentorima na savremenim temama u agraru. Za najbolju studentkinju proglašena je Nina Davidovski, dok je drugo mesto... Više [+]
Drugi ciklus Agrobiznis škole kompanije Al Dahra završen je prezentacijama 15 polaznika koji su gotovo godinu dana radili sa mentorima na savremenim temama u agraru. Za najbolju studentkinju proglašena je Nina Davidovski, dok je drugo mesto osvojio Luka Stefanović, sa samo jednim bodom zaostatka. Nina je žiri uverila radom o ubrzanju procesa prijema žitarica u silosima, ističući da joj je program doneo dragoceno praktično iskustvo iz bezbednosti hrane i kontrole kvaliteta. Generalni direktor Al Dahra Srbija Dušan Radičević poručio je da su studenti pokazali visok nivo znanja i inovativnosti, dok kompanija kroz ovaj program nastavlja da podržava mlade stručnjake i razvoj poljoprivrede u Srbiji. #agrobiznisskola #aldahra
Živinarski sektor u Srbiji ima značajan izvozni potencijal, posebno kada je reč o plasmanu pilećeg mesa i konzumnih jaja na tržište Evropske unije. Ipak, brojni nerešeni problemi i višegodišnje administrativne prepreke onemogućavaju proizvo... Više [+]
Živinarski sektor u Srbiji ima značajan izvozni potencijal, posebno kada je reč o plasmanu pilećeg mesa i konzumnih jaja na tržište Evropske unije. Ipak, brojni nerešeni problemi i višegodišnje administrativne prepreke onemogućavaju proizvođačima da svoje proizvode plasiraju izvan regiona. Na inicijativu predstavnika živinarskog sektora, predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež organizovao je sastanak posvećen analiziranju ključnih izaziva i mogućnosti za ubrzanje izvoznih procedura. Kako je saopštila PKS, Čadež je razgovarao sa članovima udruženja ”Zajednica živinara“ i Grupacije za živinarstvo o glavnom problemu koji koči sektor – nemogućnosti izvoza proizvoda u EU zbog neusklađenih procedura. Na sastanku je dogovoreno formiranje radne grupe koju će činiti predstavnici proizvođača, PKS, Uprave za veterinu i Ministarstva poljoprivrede. Zadatak ove grupe biće da u najkraćem roku pripremi konkretne predloge i inicijative za rešavanje administrativnih i tehničkih prepreka. #zivinarstvo
Foto: Pexels
Tiforni i agregati za navodnjavanje - IRRIMEC Obezbedite odgovarajući sistem za navodnjavanje na vreme i po najnižim cijenama tokom trajanja predsezonske ponude. Beskamatno finansiranje - Rok otplate do 12 meseci. Samo do 30. decembra 2025.... Više [+]
Tiforni i agregati za navodnjavanje - IRRIMEC
Obezbedite odgovarajući sistem za navodnjavanje na vreme i po najnižim cijenama tokom trajanja predsezonske ponude.
Beskamatno finansiranje - Rok otplate do 12 meseci.
Samo do 30. decembra 2025.
Nedostatak padavina i nastale klimatske promena uzrokuju sve više poteškoća, rizika i neizvesnosti, pa navodnjavanje postaje jedna od neizbežnih mera kako bi se obezbedio prinos.
Kompanija KITE DOO u svom prodajnom asortimanu nudi sisteme za navodnjavanje renomiranog internacionalnog proizvođača – kompanije Irrimec: tifone, kišne rampe, agregate, pumpe i svu ostalu prateću opremu koja Vam je neophodna kako bi Vaš sistem za navodnjavanje funkcionisao.
Kompanija Irrimec je prisutna u Evropi od 1974. godine, sa sedištem u Italiji i Francuskoj, odakle brzo sa svojim proizvodima za navodnjavanje počinje da se širi po celom svetu. Prepoznatljiva je po svojoj saradnji direktno sa poljoprivrednicima i distributerima, što rezultira zajedničkim idejama za nove projekte i tehnička rešenja.
Za detaljne informacije o aktuelnoj prdsezonskoj ponudi Irrimec tifona i agregata, kao i o specijalnom modelu finansiranja – Pozovite Kompaniju KITE DOO:
📱Južna Bačka: 069/1040-262.
📱Severna i Zapadna Bačka: 063/291-156.
📱Severna Bačka: 063/ 445-571.
📱Srem i Centralna Srbija: 063/1010 -700.
📱Mačva: 063/291-273.
📱Južna Srbija: 063/1040-871.
📱Severni i Srednji Banat: 069/1040-263.
📱Severni i Srednji Banat: 069/1010-700.
📱Južni Banat: 063/408-602.
"Vlaška magija" opravdala učešće na međunarodnom sajmu etno hrane i pića 2025.Specijalno priznanje za gotovo jelo- svinjsko meso zaliveno u masti, za kontinuirani kvalitet.
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
Vetropark Samoš, planiran kao najveći u Srbiji (923 MW), trebalo je da bude simbol energetskog napretka, ali je postao primer spornog planiranja i zanemarivanja zaštite prirode. Zbog blizine meteorološkog radara Samoš, vetroturbine ne mogu... Više [+]
Vetropark Samoš, planiran kao najveći u Srbiji (923 MW), trebalo je da bude simbol energetskog napretka, ali je postao primer spornog planiranja i zanemarivanja zaštite prirode. Zbog blizine meteorološkog radara Samoš, vetroturbine ne mogu da rade, pa je predloženo izmeštanje radara na Gudurički vrh, najstrože zaštićeno područje Vršačkih planina. Ta odluka izazvala je snažno protivljenje lokalne zajednice i ekoloških organizacija, koje upozoravaju na narušavanje ekosistema i zakonske zaštite prostora. Struka navodi da je Srbija van zaštićenih područja raspolaže vetropotencijalom od 11,5 GW, što pokazuje da postoje brojne druge pogodne lokacije. Iako su građani Vršca uspeli da lokalna skupština odbaci izmeštanje radara, odluka je prešla na pokrajinski nivo, gde se i dalje razmatra izmena prostornog plana. RERI i Ekološki centar Stanište najavljuju pravnu borbu, upozoravajući da bi izgradnja radara u zaštićenom području stvorila opasan presedan. Istovremeno, meštani Kovačice negoduju jer je prostor već opterećen postojećim vetroparkovima i najavom novih projekata. #obnovljiviizvorienergije
Foto: Pixabay
Prošlo je nedelju dana otkako su predstavnici mesnoprerađivačke industrije zatražili od Ministarstva poljoprivrede da ubrza procedure za uvoz zamrznutog svinjskog mesa, dok odgajivači svinja insistiraju na uvođenju kvota kako bi se zaštitil... Više [+]
Prošlo je nedelju dana otkako su predstavnici mesnoprerađivačke industrije zatražili od Ministarstva poljoprivrede da ubrza procedure za uvoz zamrznutog svinjskog mesa, dok odgajivači svinja insistiraju na uvođenju kvota kako bi se zaštitilo domaće tržište. Iako je domaći stočni fond znatno smanjen. Profesor Poljoprivrednog fakulteta i akademik Cvijan Mekić kaže da Srbija i dalje može da podmiri svoje potrebe za svežim svinjskim mesom. ”Opravdan je samo uvoz zamrznutog mesa za preradu“, naglašava Mekić, upozoravajući da nedostatak kontrole i sledljivosti dovodi do toga da se zaleđeno meso prodaje kao sveže. Govoreći o slabom otkupu domaćih svinja, Mekić ocenjuje da je trenutna kriza posledica dugogodišnje nebrige. #uvozmesa
Grad Prokuplje raspisao je konkurs za dodelu pet miliona dinara bespovratnih podsticaja za ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava. Subvencije obuhvataju sektore mleka, mesa, voća, grožđa, povrća, cveća, ostalih useva i pčela... Više [+]
Grad Prokuplje raspisao je konkurs za dodelu pet miliona dinara bespovratnih podsticaja za ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava. Subvencije obuhvataju sektore mleka, mesa, voća, grožđa, povrća, cveća, ostalih useva i pčelarstva, uključujući kupovinu mehanizacije, opreme za navodnjavanje i pčelarstvo, kao i podizanje višegodišnjih zasada. Pravo učešća imaju aktivna gazdinstva sa teritorije Prokuplja, a maksimalni iznos podrške iznosi 130.000 dinara, uz povraćaj do 60% investicije. Predviđeni kriterijumi daju prednost mladim poljoprivrednicima, ženama, gazdinstvima koja ranije nisu koristila podsticaje i proizvođačima koji žive na selu. Konkurs traje do 10. decembra. #subvencije
U Sremu je zvanično počela sezona svinjokolja, ali nadležni upozoravaju da mere opreza ostaju obavezne zbog nedavnih slučajeva afričke svinjske kuge. Pregled mesa je sastavni deo svinjokolja, a u ugroženim područjima neophodan je PCR test p... Više [+]
U Sremu je zvanično počela sezona svinjokolja, ali nadležni upozoravaju da mere opreza ostaju obavezne zbog nedavnih slučajeva afričke svinjske kuge. Pregled mesa je sastavni deo svinjokolja, a u ugroženim područjima neophodan je PCR test pre klanja. Načelnik Gradske uprave za poljoprivredu Sremske Mitrovice, Radosav Panić, navodi da je poslednji slučaj zaraze zabeležen u Ravnju 16. oktobra, ali da se situacija i dalje pomno prati. Veterinari pozivaju građane da prijave svaku sumnju na bolest, čiji su simptomi visoka temperatura, gubitak apetita i crvenilo kože. Afrička svinjska kuga ozbiljno ugrožava svinjarstvo. Za ugrožena područja važno da se pre svinjokolja urade neophodni brisevi. #svinjokolj #africkasvinjskakuga
Foto: Pixabay
Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP predstavili su 20 inovacija koje su razvile preduzetnice iz različitih delova Srbije, uz podršku GEF-a. Rešenja obuhvataju sektore od poljoprivrede do tekstila, sa zajedničkim ciljem smanjenja otp... Više [+]
Ministarstvo zaštite životne sredine i UNDP predstavili su 20 inovacija koje su razvile preduzetnice iz različitih delova Srbije, uz podršku GEF-a. Rešenja obuhvataju sektore od poljoprivrede do tekstila, sa zajedničkim ciljem smanjenja otpada i pametnijeg korišćenja resursa. UNDP je do sada obezbedio četiri miliona dolara za više od 100 cirkularnih inicijativa, koje već doprinose smanjenju otpada i otvaranju zelenih radnih mesta. Među podržanim projektima su i agro-cirkularne inicijative koje otpad pretvaraju u nove proizvode — od prerade komine i ostataka aronije u dodatke za superhranu, do ponovne upotrebe ovčje vune (bleje) kao prirodnog materijala za izolaciju i baštenske proizvode. #cirkularnaekonomija
Foto: UNDP