Pretraživanje postova
⚠️Padavine u proteklim danima mogu izazvati pojavu monilioze ploda koštičavih voćki! Zato je važno zasade breskve, nektarine i šljive zaštititi od TRULEŽI PLODOVA preparatom FLUX! Preparat FLUX (a.s. Fludioksonil) efikasan je i protiv SKLAD... Više [+]
⚠️Padavine u proteklim danima mogu izazvati pojavu monilioze ploda koštičavih voćki!
Zato je važno zasade breskve, nektarine i šljive zaštititi od TRULEŽI PLODOVA preparatom FLUX!
Preparat FLUX (a.s. Fludioksonil) efikasan je i protiv SKLADIŠNIH BOLESTI jabuke i kruške!
✅odlikuje ga kratka karenca – 3 dana u šljivi i krušci
✅ kratka karenca u jabuci i breskvi 7 dana
✅toksikološki prihvatljiv
✅jako rezudualno delovanje
✅čvrstvo se vezuje za voštani sloj biljnog tkiva
U toku jedne godine, primenjuje se maksimalno dva puta i tako pruža maksimalnu zaštitu ploda od skladišnih bolesti i truleži.
Za više informacija posetite naš sajt
https://www.fitofarmacija.rs/proizvod/flux
Svako dobro,
GALENIKA-FITOFARMACIJA
Foto: GALENIKA-FITOFARMACIJA (Facebook)
U šljivicima Kolubarskog okruga očekuje se dobar i natprosečan rod, a berba ranih sorti šljive već je počela. Prve količine čačanske lepotice za izvoz prodavane su za 50 do 60 dinara po kilogramu, dok je trenutna cena oko 30 dinara. Najveći... Više [+]
U šljivicima Kolubarskog okruga očekuje se dobar i natprosečan rod, a berba ranih sorti šljive već je počela. Prve količine čačanske lepotice za izvoz prodavane su za 50 do 60 dinara po kilogramu, dok je trenutna cena oko 30 dinara. Najveći izazov biće plasman obilnog roda. Bolja situacija očekuje se kod sorti stenlej i čačanska rodna, koje su tražene za preradu, sušenje i proizvodnju rakije. Proizvođači očekuju da će najavljene padavine poboljšati krupnoću i kvalitet plodova. Glavni deo sezone tek predstoji sa berbom stenleja, a zbog velike ponude deo roda verovatno će završiti u preradi. U Kolubarskom okrugu šljivici zauzimaju oko 12.000 hektara. #rodsljive
U Kolubarskom okrugu lešnik se gaji na 150 do 180 hektara, a porodica Gajić na plantaži od 3,2 hektara u Divcima od ove sezone primenjuje principe regenerativne poljoprivrede. Zasad ne kose i ne obrađuju oranjem i freziranjem, dok između st... Više [+]
U Kolubarskom okrugu lešnik se gaji na 150 do 180 hektara, a porodica Gajić na plantaži od 3,2 hektara u Divcima od ove sezone primenjuje principe regenerativne poljoprivrede. Zasad ne kose i ne obrađuju oranjem i freziranjem, dok između stabala seju ovas, raž, detelinu i faceliju, kako bi povećali biljni i životinjski biodiverzitet. Za obogaćivanje zemljišta mikroorganizmima koriste kompostni čaj, uz nastojanje da hemijske preparate svedu na minimum. Prošle godine ubrali su oko 3,5 tona lešnika. Iako regenerativni pristup može smanjiti rod za 10 do 20 odsto, proizvođači navode da su troškovi đubriva i zaštite znatno niži. Protiv smrdibuba koriste i prirodne metode, poput privlačenja senica postavljanjem hranilica. #lesnik #regenerativnapoljoprivreda
Foto: Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije
Proizvođači voća i ove sezone nezadovoljni su otkupnim cenama, dok otkupljivači tvrde da ih određuju svetsko tržište, zalihe i tražnja. Direktor ”Master Fooda“ Svetislav Mlađenović navodi da je nezadovoljstvo proizvođača razumljivo, jer pro... Više [+]
Proizvođači voća i ove sezone nezadovoljni su otkupnim cenama, dok otkupljivači tvrde da ih određuju svetsko tržište, zalihe i tražnja.
Direktor ”Master Fooda“ Svetislav Mlađenović navodi da je nezadovoljstvo proizvođača razumljivo, jer proizvodnja voća postaje sve skuplja, dok su rizici iz godine u godinu sve veći. Ipak, dodaje da ni hladnjačari nemaju potpunu slobodu u formiranju otkupne cene. ”Cena zavisi od stanja na svetskom tržištu, zaliha, tražnje i prodajnih cena prema inostranstvu“, objašnjava Mlađenović. On upozorava da su proizvođači i prerađivači međusobno zavisni i da dugoročno ne može biti stabilnosti ukoliko jedna strana posluje bez zadovoljavajuće računice.
#otkupljivacivoca
Sekretarijat za poljoprivredu Grada Beograda raspisao je pet javnih poziva za podršku pčelarstvu, voćarstvu, povrtarstvu, ratarstvu, stočarstvu i nabavci mehanizacije. Pravo na sredstva imaju nosioci registrovanih komercijalnih porodičnih g... Više [+]
Sekretarijat za poljoprivredu Grada Beograda raspisao je pet javnih poziva za podršku pčelarstvu, voćarstvu, povrtarstvu, ratarstvu, stočarstvu i nabavci mehanizacije. Pravo na sredstva imaju nosioci registrovanih komercijalnih porodičnih gazdinstava na teritoriji Beograda.
Podsticaji su bespovratni i pokrivaju do 80 odsto troškova bez PDV-a. Pčelari mogu dobiti do 120.000 dinara, stočari do 750.000, za priključne mašine najviše 500.000, a za novi traktor do milion dinara. Za svih pet poziva izdvojeno je ukupno 533 miliona dinara, od čega najviše za traktore – 174 miliona dinara. #subvencije #beograd
Gradski konkursi i tenderi
Pogledajte spisak svih gradskih oglasa, konkursa i tendera na teritoriji grada Beogra...
🚜 Iskoristite subvencije Grada Beograda za nabavku novog traktora! Ostvarite pravo na subvenciju do 80% vrednosti investicije, odnosno do 1.000.000 dinara za kupovinu novih traktora do 60 kW. Za sve informacije o dostupnim modelima i uslov... Više [+]
🚜 Iskoristite subvencije Grada Beograda za nabavku novog traktora!
Ostvarite pravo na subvenciju do 80% vrednosti investicije, odnosno do 1.000.000 dinara za kupovinu novih traktora do 60 kW.
Za sve informacije o dostupnim modelima i uslovima kupovine, kontaktirajte nas.
📞 Tu smo da vam pomognemo da odaberete traktor koji odgovara vašim potrebama.
064/826-1495 Marko
064/826-1412 Željko
Našu kompletnu ponudu možete pogledati i na sajtu
https://www.agroklub.rs/partner/agro-invest-2025/18833/oglasi
Foto: Agro Invest 2025 (Facebook)
Prijave za četvrtu izložbu „Proizvodi od maline sa dodatom vrednošću – Crveno zlato Srbije“ otvorene su do 10. jula, a manifestacija će biti održana 11. jula na promenadi u Vrnjačkoj Banji. Pravo učešća imaju poljoprivredna gazdinstva, zadr... Više [+]
Prijave za četvrtu izložbu „Proizvodi od maline sa dodatom vrednošću – Crveno zlato Srbije“ otvorene su do 10. jula, a manifestacija će biti održana 11. jula na promenadi u Vrnjačkoj Banji. Pravo učešća imaju poljoprivredna gazdinstva, zadruge, udruženja, kompanije, pojedinci, učenici, studenti i istraživači. Takmičenje obuhvata džemove, sokove, sirupe, kompote, sušene, kandirane, zamrznute i pasterizovane proizvode od maline, kao i inovativne proizvode. Proizvode će ocenjivati stručna komisija prema senzorskim karakteristikama, inovativnosti i kvalitetu pakovanja, a favorite će birati i posetioci. Prijave se podnose elektronski, uz specifikaciju i fotografiju proizvoda. Dodatne informacije mogu se dobiti putem imejl adrese mmaslovaric@ipn.bg.ac.rs ili na brojeve telefona 011/2751-622 i 064/843-53-31. #izlozbamaline
Na Syngenta Danu polja lubenica, Deronje, na proizvodnoj parceli gazdinstva Kompalić, proizvođači su imali priliku da se uvere u pouzdanu zaštitu lubenica – rešenje koje iz godine u godinu opravdava poverenje.🍉
Štete od grada u opštini Topola u protekloj deceniji procenjene su na oko 100 miliona evra, a u kraju sa oko 6.000 hektara voćnjaka i vinograda sve više proizvođača uvodi savremenu zaštitu. Porodica Prodanović iz Blaznave, koja ima 30 hekta... Više [+]
Štete od grada u opštini Topola u protekloj deceniji procenjene su na oko 100 miliona evra, a u kraju sa oko 6.000 hektara voćnjaka i vinograda sve više proizvođača uvodi savremenu zaštitu. Porodica Prodanović iz Blaznave, koja ima 30 hektara pod voćem, investirala je u protivgradni top, uz subvenciju države od 50 odsto. Sistem se aktivira pre nailaska gradonosnih oblaka i štiti i susedne zasade. U ”Srpskoj Toskani” za sada je postavljeno sedam protivgradnih topova, a očekuje se da ih narednih godina bude više. Topolski voćari, koji osiguravaju najviše parcela u Srbiji, sve više kombinuju osiguranje, subvencije i nove tehnologije. #protivgradnazastita
Domaća borovnica i ove godine ostvaruje višu otkupnu cenu od maline. Proizvođači za kilogram borovnice dobijaju oko 530 dinara, dok je prva oglašena cena maline nešto iznad 400 dinara. Dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čač... Više [+]
Domaća borovnica i ove godine ostvaruje višu otkupnu cenu od maline. Proizvođači za kilogram borovnice dobijaju oko 530 dinara, dok je prva oglašena cena maline nešto iznad 400 dinara. Dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku kaže da se borovnica u Srbiji danas gaji na oko 2.500 hektara, ali da je faza velikog širenja završena. Prednost Srbije su kvalitet i period berbe, ali izazovi su sve veći: konkurencija iz Španije i Maroka, rast troškova, manjak radne snage i zavisnost izvoza od Holandije. Leposavić upozorava da srpski borovničari ne smeju da dožive sudbinu malinara. Ključ je u boljem upravljanju plasmanom, diversifikaciji izvoza, hladnom lancu, marketingu i većoj sortnoj raznolikosti. #cenaborovnice