Pretraživanje postova
Kako da proizvodnja bude održivija, konkurentnija i bolje povezana sa kupcima, biće tema AgroBiz događaja ”Od njive do tržišta“, koji će biti održan 18. septembra od 17 časova na Agro sajmu u Nišu, u Barutani Niške tvrđave. Biće predstavlje... Više [+]
Kako da proizvodnja bude održivija, konkurentnija i bolje povezana sa kupcima, biće tema AgroBiz događaja ”Od njive do tržišta“, koji će biti održan 18. septembra od 17 časova na Agro sajmu u Nišu, u Barutani Niške tvrđave. Biće predstavljen Priručnik o održivim poslovnim modelima u poljoprivredi, platforma odrzivapoljoprivreda.rs i AgroBiz mreža, namenjena povezivanju proizvođača, kompanija, stručnjaka i drugih aktera u agraru. Deo programa posvećen je izazovima proizvođača i praktičnim rešenjima za otporniju i tržišno konkurentniju proizvodnju, a nakon toga sledi networking. Događaj se realizuje u okviru EU projekta ”Snaga građanskog učešća za održivu poljoprivredu u Srbiji”. #agrobiz #umrezavanjepoljoprivrednika
Agroklub d.o.o SRB
pre 20 sati
Od alata i opreme do domaćih proizvoda: Šta je novo u Agroklub oglasniku?
Ponuda u Agroklub oglasniku ovoga puta je veoma raznolika. Izdvojili smo nekoliko oglasa za one koji traže opremu za rad, korisnu literaturu, proizvode za biljnu proizvod...
STIHL uređaji do 29% povoljniji, uz poklon za čitaoce Agrokluba
Priprema ogreva, orezivanje, uklanjanje lišća ili temeljno čišćenje imanja? U okviru jesenje akcije Minimotor servisa, do 11. oktobra možete nabaviti odabrane STIHL uređa...
Čast nam je što smo 05.09.2026. bili na 30. jubilarnim banoštorskim Danima grožđa u organizaciji Kluba vinara i vinogradara "Sveti Trifun". I ove godine, Syngenta je bila jedan od pokrovitelja ovog događaja. Gostoprimstvo i ljubaznost domać... Više [+]
Čast nam je što smo 05.09.2026. bili na 30. jubilarnim banoštorskim Danima grožđa u organizaciji Kluba vinara i vinogradara "Sveti Trifun".
I ove godine, Syngenta je bila jedan od pokrovitelja ovog događaja.
Gostoprimstvo i ljubaznost domaćina, kao i do sada bili su na visokom nivou, kao i celokupna organizacija događaja.
Domaćinima i gostima želimo što punije podrume i najbolja vina!
Utiske pogledajte na linku ispod 👇
Čast nam je što smo 05.09.2026. bili na 30. jubilarnim banoštorskim Danima grožđa u o...
Evropska komisija predstavila je strateški okvir AgRI 2040, koji određuje pravac istraživanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima do 2040. godine. Glavna poruka je prelazak „od laboratorije do tržišta“ – više rešenj... Više [+]
Evropska komisija predstavila je strateški okvir AgRI 2040, koji određuje pravac istraživanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima do 2040. godine. Glavna poruka je prelazak „od laboratorije do tržišta“ – više rešenja koja se testiraju i primenjuju na farmama, a manje projekata koji ostaju na nivou istraživanja. Komisija upozorava da su ulaganja u evropske agri-food tehnologije pala za 67 odsto između 2020. i 2024. godine, pa najavljuje jednostavnije finansiranje, inovacione vaučere, pilot-projekte, Living Labs i demonstracione farme. Poljoprivrednici bi trebalo da postanu aktivni učesnici u razvoju inovacija, uz savetodavnu podršku i mogućnost naknade za učešće u projektima. Prioriteti su zdravlje zemljišta, voda, otpornost na klimatske ekstreme, nove sorte, biološka zaštita, digitalizacija, AI, robotika i dronovi. Za Srbiju je važno što AgRI 2040 posebno navodi saradnju sa Zapadnim Balkanom kroz BIOEAST, otvarajući prostor za uključivanje domaćih proizvođača, instituta i kompanija u evropske projekte. #agri2040
Sve češće suše, visoke temperature i nestašica vode menjaju uslove proizvodnje hrane u Srbiji i sve više utiču na prinose, troškove i dugoročnu održivost gazdinstava. Klimatski ekstremi pogađaju ratarstvo, voćarstvo, transport i energetiku,... Više [+]
Sve češće suše, visoke temperature i nestašica vode menjaju uslove proizvodnje hrane u Srbiji i sve više utiču na prinose, troškove i dugoročnu održivost gazdinstava. Klimatski ekstremi pogađaju ratarstvo, voćarstvo, transport i energetiku, pa odgovor više ne može biti samo procena štete nakon loše sezone. Potrebno je unapred upravljati rizicima kroz efikasnije navodnjavanje, očuvanje vlage u zemljištu, otpornije sorte, plodored i preciznu poljoprivredu. EU sve veći značaj daje otpornosti proizvodnje i racionalnom korišćenju vode, a deo ulaganja domaći proizvođači mogu finansirati kroz IPARD III. Važnu ulogu imaju i manje skupe mere, poput povećanja organske materije u zemljištu i prilagođavanja rokova agrotehničkih operacija. Sušu nije moguće sprečiti, ali je moguće ublažiti njene posledice i povećati otpornost proizvodnje. #susa #poljoprivreda #evropskaunija
Srpska poljoprivreda je ”teško bolestan organizam lečen pogrešnim lekovima“, ocenjuje agroanalitičar Branislav Gulan, navodeći da brojni pokazatelji potvrđuju dugogodišnje nazadovanje sektora. Kao jedan od ključnih promašaja Gulan izdvaja S... Više [+]
Srpska poljoprivreda je ”teško bolestan organizam lečen pogrešnim lekovima“, ocenjuje agroanalitičar Branislav Gulan, navodeći da brojni pokazatelji potvrđuju dugogodišnje nazadovanje sektora. Kao jedan od ključnih promašaja Gulan izdvaja Strategiju razvoja poljoprivrede 2014–2024, koja je predviđala godišnji rast od 9,1 odsto, dok su ostvareni rezultati, kako navodi, bili daleko od planiranih. Ukazuje i na pad proizvodnje: 1969. godine na teritoriji današnje Srbije proizvedeno je 748.530 tona grožđa, dok je prošle godine rod bio oko 180.000 tona. Broj svinja je za 25 godina pao sa oko pet miliona na 2,4 miliona, dok je izvoz ”bebi bifa“ sa nekadašnjih 34.000 tona sveden na svega oko 400 tona. #srpskapoljoprivreda
Sve češće suše, mrazevi, oluje i požari povećavaju rizike u poljoprivredi, ali je u Srbiji osigurano svega oko 15 odsto obradivih površina. Država proizvođačima regresira 40 do 45 odsto premije osiguranja, dok u pojedinim okruzima podsticaj... Više [+]
Sve češće suše, mrazevi, oluje i požari povećavaju rizike u poljoprivredi, ali je u Srbiji osigurano svega oko 15 odsto obradivih površina. Država proizvođačima regresira 40 do 45 odsto premije osiguranja, dok u pojedinim okruzima podsticaj iznosi čak 70 odsto. Osigurati se mogu usevi, voće, povrće, vinogradi i sadni materijal, a polise pokrivaju grad, požar, mraz, poplavu, oluju i, kod pojedinih osiguravača, sušu. Hektar pšenice ili kukuruza u Vojvodini osigurava se za oko 4.500 dinara, a suncokreta za oko 5.300 dinara. Prošle godine isplaćeno je 19.979 zahteva za regresiranje premije osiguranja, u ukupnom iznosu od 1,63 milijarde dinara. #osiguranjeuseva
Srbija bi ove godine prvi put mogla da premaši milijardu evra izvoza voća, izjavio je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić na manifestaciji ”Dani poljoprivrede i lova“ u Drugovcu kod Smedereva. On je naveo da je poljoprivrednicima do sada... Više [+]
Srbija bi ove godine prvi put mogla da premaši milijardu evra izvoza voća, izjavio je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić na manifestaciji ”Dani poljoprivrede i lova“ u Drugovcu kod Smedereva. On je naveo da je poljoprivrednicima do sada isplaćeno više od 85 milijardi dinara, odnosno preko 80 odsto sredstava namenjenih podsticajima. Glamočić je istakao da razvoj poljoprivrede ne treba da se zasniva samo na subvencijama, već na većoj konkurentnosti i zaradi proizvođača. Kao naredni ključni korak izdvojio je jačanje domaće prerade, kako Srbija ne bi izvozila pretežno sirovine, već proizvode veće dodate vrednosti i tako veći deo zarade zadržala u domaćoj privredi. #izvozvoca
Berba šljiva u Šumadiji privodi se kraju uz rod iznad proseka i dobar kvalitet, ali proizvođači nisu zadovoljni otkupnom cenom, koja, kako kažu, ne prati rast troškova. U pojedinim voćnjacima beleže se najbolji prinosi u poslednjih 20 godin... Više [+]
Berba šljiva u Šumadiji privodi se kraju uz rod iznad proseka i dobar kvalitet, ali proizvođači nisu zadovoljni otkupnom cenom, koja, kako kažu, ne prati rast troškova. U pojedinim voćnjacima beleže se najbolji prinosi u poslednjih 20 godina. Otkupna cena kretala se od oko 32 do 45 dinara po kilogramu, dok proizvođači ocenjuju da bi realna cena stenleja bila 55–60 dinara. Zbog toga deo najkvalitetnijeg roda ostavljaju u hladnjačama, očekujući rast cene po završetku berbe. Najbolja šljiva uglavnom se izvozi u Poljsku, Sloveniju, Hrvatsku i Nemačku, dok voćari upozoravaju da sve duži sušni periodi povećavaju potrebu za navodnjavanjem. #berbasljiva