Pretraživanje postova
U Srbiji ima više od 11.000 bujičnih vodotokova, a zbog klimatskih promena koje donose obilnije padavine i eroziju zemljišta bujične poplave će biti sve češće i veće, ocenila je Milica Caković, istraživač-saradnik na beogradskom Šumarskom f... Više [+]
U Srbiji ima više od 11.000 bujičnih vodotokova, a zbog klimatskih promena koje donose obilnije padavine i eroziju zemljišta bujične poplave će biti sve češće i veće, ocenila je Milica Caković, istraživač-saradnik na beogradskom Šumarskom fakultetu. Većina zabeleženih bujičnih poplava dogodila se južno od reka Save i Dunava, a posebno su pogođeni slivovi Kolubare i Zapadne Morave, Južne i Velike Morave. Kritični periodi za Srbiju su kraj proleća, zbog najintenzivnijih padavina i kraj zime, zbog otapanja snega i jakih kiša. Uređivanje oblasti u najvišim delovima slivova, gde se aktivira bujični talas, ključno je u zaštiti od bujičnih poplava, pored zaštite donjih, naseljenih delova sliva. #klimatskepromene #poplave
Analize pokazuju da su klimatske promene koje se sada dešavaju deset puta brže nego što su se ikada dešavale u istoriji planete, a njihov uticaj na poljoprivredne kulture je veliki, kako na proizvodnju na otvorenom, tako i na onu u plasteni... Više [+]
Analize pokazuju da su klimatske promene koje se sada dešavaju deset puta brže nego što su se ikada dešavale u istoriji planete, a njihov uticaj na poljoprivredne kulture je veliki, kako na proizvodnju na otvorenom, tako i na onu u plastenicima i staklenicima, kaže profesorka Zorica Ranković Vasić sa katedre za vinogradarstvo Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ona navodi da je u Srbiji od 2011. do 2020. godine srednja temperatura porasla za 1,8 stepeni Celzijusa u odnosu na referentni višegodišnji period od 1961. do 1990. godine i da to pravi ozbiljne probleme našim poljoprivrednim proizvođačima. Ovogodišnje vremenske prilike, kada je proleće bilo veoma kišno a leto sa visokim temperaturama, posebno su se negativno odrazile na jabuke, maline, šljive, kajsije, kojima je na početku vegetacije zasmetao mraz a kod nekih voćnih vrsta je i rod bio slabiji. Što se grožđa tiče, istakla je da se za sada zna da će biti problema sa ranim sortama dok je o rodu kasnijih sorti još rano govoriti. #klimatskepromene #poljoprivrednaproizvodnja
Srbiji ne prete poplave kao Sloveniji i Hrvatskoj, kaže hidrolog Jelena Jerenić i dodaje da neće biti potrebe da se proglasi redovna odbrana od poplava ni na jednoj stanici ni kada stigne vrh plavnog talasa, što se očekuje 11. avgusta. ”Nem... Više [+]
Srbiji ne prete poplave kao Sloveniji i Hrvatskoj, kaže hidrolog Jelena Jerenić i dodaje da neće biti potrebe da se proglasi redovna odbrana od poplava ni na jednoj stanici ni kada stigne vrh plavnog talasa, što se očekuje 11. avgusta. ”Nema razloga za brigu. Za razliku od Slovenije, u Srbiji je hidrološka situacija povoljna. Za razliku od prethodne dve godine, kada smo imali probleme sa plovnim putevima, trenutno to nije slučaj", rekla je Jerenić za Tanjug. Kako je navela, trenutno je plavni talas kod Crnca, počeo je da raste vodostaj kod Sremske Mitrovice. ”Porast na Savi kod Beograda, odnosno kod Zemuna biće 1,5 metar i to je daleko od granice", navela je Jerenić. #poplave #klimatskepromene
Mreža žena za zaštitu prirode i životne sredine organizuje panel diskusiju na temu ”Žene, priroda i poljoprivreda: Uticaj klimatskih promena na život na selu u Srbiji”. Događaj će biti organizovan 23. juna u Ekološko informativnom centru “J... Više [+]
Mreža žena za zaštitu prirode i životne sredine organizuje panel diskusiju na temu ”Žene, priroda i poljoprivreda: Uticaj klimatskih promena na život na selu u Srbiji”. Događaj će biti organizovan 23. juna u Ekološko informativnom centru “Jezero Gruža” u Kniću. Na temu položaja žena na selu i poljoprivrednica u vreme klimatskih promena i sve veće degradacije prirode govoriće Marica Živanović Poljo – aktivistkinja SEOS-a, Ana Karanović, ekološka aktivistkinja i poljoprivrednica.. Mreža žena za zaštitu prirode i životne sredine, osnovana 2021. i trenutno okuplja preko 40 ekoloških udrženja i aktivistkinja. Događaj je moguće gledati i online uživo na Facebook stranici udruženja Ekomar. #mrezazenazazastituprirode #klimatskepromene
That_Miodrag
pre 5 meseci
Pobogu, Radomire, pa da ženâ po selima u Srbiji ima sveukupno 50 -- a ne 500inak hiljada koliko ih ima (oko milion ljudi u Srbiji od nas 6 i po Više [+] miliona živi u sasvim ruralnim područjima, bez ambulanti, apoteka, banaka, s jednom prodavnicom i eventualno poštom, a zvanično čak preko 2 i po miliona u naseljima koja nisu urbana) -- šta tebi lično smeta da žene same organizuju tribinu i to u ruralnom kraju o tome kako da se bolje angažuju? I šta tebe ili ma koga briga ko daje finansijsku pomoć, ako je neko uopšte daje? Ne uskraćuje je tebi time što je daje nekom drugom. Uopšte ne razumem čemu služi ovakav negativan stav o drugim ljudima, ne ovde konkretno, nego u principu. Neka se organizuju svi ljudi koji imaju zajednički interes da nešto urade (osim gde je to protivzakonito, naravno, što ovde svakako nije slučaj). Puna podrška s moje strane.
Radomir M.
pre 5 meseci
Koji to problem žene na selu imaju kad ih nema ni dva posto tamo? Većina želi da živi ili živi u gradu i udiše smog. Sela su prazna gospođo. Slutim Više [+] da ne živite na selu, kao ni članovi tih ostalih udruženja. Čini mi se kao još jedna tribina finansirana iz evropskih nevladinih fondova, tj. u prevodu, priča za malu decu. Svako dobro.
Evropa će se ovog leta suočiti sa jačim, dužim i češćim toplotnim talasima, kao i sa sušama, poplavama i požarima, koji ugrožavaju prirodu, zdravlje ljudi i ekonomiju, upozorila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA). U južnoj Evropi... Više [+]
Evropa će se ovog leta suočiti sa jačim, dužim i češćim toplotnim talasima, kao i sa sušama, poplavama i požarima, koji ugrožavaju prirodu, zdravlje ljudi i ekonomiju, upozorila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA). U južnoj Evropi bi moglo da bude više od 60 letnjih dana tokom kojih su uslovi opasni po ljudsko zdravlje, ako se ne sprovedu mere prilagođavanja. Predviđaju se i veće količine padavina u većem delu Evrope, što će izazvati više poplava, posebno u severozapadnom i centralnom delu kontinenta. EEA je pokrenula novi vebsajt na kojem se objašnjavaju najveće klimatske promene povezane s vremenom, a korisnici mogu preko interaktivnih mapa i grafikona da istražuju informacije o toplotnim talasima, poplavama, sušama i požarima koji su se već desili, šta se može očekivati i koliko smo spremni da se s tim suočimo. #klimatskepromene
Climate change
Španska vlada će izdvojiti ukupno 2,2 milijarde evra za ublažavanje posledica dugotrajne suše u zemlji. Ministarka životne sredine Tereza Ribera rekla je da će njeno ministarstvo investirati 1,4 milijarde evra u izgradnju nove infrastruktur... Više [+]
Španska vlada će izdvojiti ukupno 2,2 milijarde evra za ublažavanje posledica dugotrajne suše u zemlji. Ministarka životne sredine Tereza Ribera rekla je da će njeno ministarstvo investirati 1,4 milijarde evra u izgradnju nove infrastrukture. Prema njenim rečima, novac ministarstva će biti uložen u izgradnju postrojenja za desalinizaciju. Špansko ministarstvo poljoprivrede će izdvojiti dodatnih 784 miliona evra da bi se podržala poljoprivreda u zemlji koji je vodeći evropski izvoznik voća i povrća. Madrid će delimično zabraniti rad na otvorenom i tako reagovati na klimatske promene koje pogađaju Španiju. #klimatskepromene #susa
Rano voće moglo bi ove godine da bude skuplje i do 20% jer su niske temperature desetkovale rod, posebno kod koštičavih voćnih vrsta u zapadnoj Srbiji, delom u Vojvodini i centralnom delu zemlje. Uticaj klimatskih promena na voćarsku proizv... Više [+]
Rano voće moglo bi ove godine da bude skuplje i do 20% jer su niske temperature desetkovale rod, posebno kod koštičavih voćnih vrsta u zapadnoj Srbiji, delom u Vojvodini i centralnom delu zemlje. Uticaj klimatskih promena na voćarsku proizvodnju prati se od 2010. godine, a već postaje pravilo da kada su temperature u zimskom periodu visoke, a padnu u martu i aprilu, to utiče na osetljivo voće. ”Ako voća bude bilo ove godine, sigurno će biti daleko skuplje ono koje će se prodavati na lokalnom tržištu. Ovakve vremenske prilike nisu dobre za voće. Ne samo za kajsije i trešnje, ranocvetajuće voćne vrste, nego i za drugo voće”, kaže Aleksandar Leposavić, iz Instituta za voćarstvo u Čačku. #vocarstvo #klimatskepromene
Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, komesar za klimatske akcije u Evropskoj komisiji Frans Timermans je rekao da globalno zagrevanje predstavlja jedan od najvećih rizika za bezbednost širom sveta. On je pozvao na to da se na... Više [+]
Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, komesar za klimatske akcije u Evropskoj komisiji Frans Timermans je rekao da globalno zagrevanje predstavlja jedan od najvećih rizika za bezbednost širom sveta. On je pozvao na to da se napori za ograničavanje uticaja globalnog zagrevanja ne sputavaju olako usled drugih geopolitičkim kriza, kao što je rat u Ukrajini. Timermans je upozorio da će se društvo u budućnosti ”boriti u ratovima“ oko hrane i vode, ako se ne preduzmu ozbiljne mere po pitanju klimatskih promena. ”Klima predstavlja bezbednost, a ipak čini se da klimatska kriza neće biti zaustavljena jer trenutno postoje još neki prioriteti“, rekao je Timermans. #klimatskepromene
Kada se govori o klimatskim promenama, najviše pažnje se posvećuje njihovom uticaju na čoveka, njegovom kvalitetu života, uticaju na imovinu i privredu. Međutim, zbog klimatskih promena, mnogobrojne biljne i životinjske vrste ne mogu dovolj... Više [+]
Kada se govori o klimatskim promenama, najviše pažnje se posvećuje njihovom uticaju na čoveka, njegovom kvalitetu života, uticaju na imovinu i privredu. Međutim, zbog klimatskih promena, mnogobrojne biljne i životinjske vrste ne mogu dovoljno brzo da se priviknu na novonastale okolnosti. ”U Srbiji je teško izdvojiti one koje su najugroženije, ali postoji crvena knjiga u kojoj se nalaze sve ugrožene vrste. Najugroženije su vrste koje nemaju gde da pobegnu od posledica klimatskih promena. Imaćemo sve više suša, požara, sezonska raspodela padavina je drugačija. U narednim decenijama u Srbiji možemo ostati bez bukovih šuma”, objašnjava biolog Tomica Mišljenović, iz Botaničke bašte Jevremovac. #bukovasuma #klimatskepromene
U 2022. godini Svetski okean je bio najtopliji u istoriji merenja, navodi se u najnovijoj studiji Nacionalne administracije za okeane i atmosferu SAD i dodaje da to pokazuje ogroman uticaj emisija štetnih gasova koje proizvodi ljudska aktiv... Više [+]
U 2022. godini Svetski okean je bio najtopliji u istoriji merenja, navodi se u najnovijoj studiji Nacionalne administracije za okeane i atmosferu SAD i dodaje da to pokazuje ogroman uticaj emisija štetnih gasova koje proizvodi ljudska aktivnost na klimu, piše Gardijan. Navodi se da se više od 90 procenata svih štetnih emisija gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte apsorbuje u okeanima. "Zbog zagrevanja okeana i vremenske prilike postaju ekstremnije, a to ima ogromne posledice na ceo svet", izjavio je jedan od članova istraživačkog tima profesor Džon Abrams. On je dodao da topliji okeani povećavaju verovatnoću "ekstremnih vremenskih prilika" i intenzivnijih uragana. #klimatskepromene #zagrevanjeokeana
In Hot Water: Ocean Heat and Our Warming World
Ocean Heat Content is one of the most important indicators of climate change. Scientists across the globe work feverishly to study Ocean Heat Content...