Pretraživanje postova
''Baba Maro, kod vas već tolika zelena salata, luk i grašak, a moja tetka tek planira šta će gde da sadi!''
Dok sam ja ''krala'' zanat od komšinice, Tara je obišla baštu, sa baba Marom prodiskutovala na temu baštovanstva, 😄 tražila bube i gliste. Ovo je ujedno i najava za seri...
Maja Celing Celić
pre 4 nedelje
Sofija, odlična ideja! Svakako ću pratiti seriju i nadam se, naučiti nešto novo Sofija, odlična ideja! Svakako ću pratiti seriju i nadam se, naučiti nešto novo
Sofija Knežević
pre 1 mesec
Hvala, Dragane! 🙂 Tako je, od iskusnijih baštovana se može mnogo naučiti. Hvala, Dragane! 🙂 Tako je, od iskusnijih baštovana se može mnogo naučiti.
Sofija Knežević
pre 1 mesec
Tara, nego šta, tetkin najbolji pomoćnik. ❤️ Tara, nego šta, tetkin najbolji pomoćnik. ❤️
Slavica Mrso
pre 1 mesec
Sjajno…cekamo i pomno pratimo… teme su vrlo interesantne 🧄🌶️🫑🥦🍅 Sjajno…cekamo i pomno pratimo… teme su vrlo interesantne 🧄🌶️🫑🥦🍅
Šta je "Zucchiolo" - dobitnik nagrade za inovaciju na sajmu Fruit Logistica 2024.?
Dobitnik ovogodišnje nagrade za inovaciju na najvažnijoj manifestaciji u sektoru industrije svežih proizvoda i mesto okupljanja globalne industrije voća i povrća, Fruit L...
U selima opštine Žitorađa, gde se tradicionalno gaji povrće na otvorenom i u plastenicima, ovih dana počinje berba zelene salate. Povrtarima za sada pogoduju vremenske prilike, a interesovanje kupaca je nešto veće nego prethodnih godina. Ia... Više [+]
U selima opštine Žitorađa, gde se tradicionalno gaji povrće na otvorenom i u plastenicima, ovih dana počinje berba zelene salate. Povrtarima za sada pogoduju vremenske prilike, a interesovanje kupaca je nešto veće nego prethodnih godina. Iako je salata jedan od retkih izvoznih proizvoda sa ovog područja, cena je na nivou višegodišnjeg proseka. “Otkupljivači, što izvoze za Rumuniju i Nemačku, počeli su da rade. Cena je oko 20 dinara za putericu, a 30 dinara za kristalku. Mi bi bili zadovoljni sa cenom od 30, 35 dinara”, kaže Dragan Mitić, povrtar iz Voljčinca. Berba zelene salate, u selima opštine Žitorađa, potrajaće sve do proleća, kada će je u plastenicima zameniti ostale povrtarske kulture. #zelenasalata #plastenickaproizvodnja
Plan đubrenja krastavaca (salatara i kornišona): https://bit.ly/3YtvsrR
Mišjakinja-korov i lek U narodnoj medicini koristi se kao čaj koji se pravi od mladog lišća ili belih cvetova. Služi za ublažavanje kašlja i izbacivanje šlajma. Takođe se koristi kod problema mokraćnih kanala, za lečenje upale očiju, rana,... Više [+]
Mišjakinja-korov i lek
U narodnoj medicini koristi se kao čaj koji se pravi od mladog lišća ili belih cvetova. Služi za ublažavanje kašlja i izbacivanje šlajma. Takođe se koristi kod problema mokraćnih kanala, za lečenje upale očiju, rana, čireva i slično. Mladi izdanci ove biljke se mogu jesti i kao sirova salata. Priprema se i kao varivo i za čorbe.
Godišnje iz plastenika dobijemo oko 245.000 tona povrća, još 400.000 tona u baštama za sopstvene potrebe porodica ili zelenih pijaca, a milion tona povrća proizvede se na otvorenom prostoru, rečeno je na nedavnom savetovanju povrtara na tem... Više [+]
Godišnje iz plastenika dobijemo oko 245.000 tona povrća, još 400.000 tona u baštama za sopstvene potrebe porodica ili zelenih pijaca, a milion tona povrća proizvede se na otvorenom prostoru, rečeno je na nedavnom savetovanju povrtara na temu „Savremena proizvodnja povrća”. Pod povrćem imamo, u proseku, oko 110.000 hektara, a gajimo 41 povrtnu vrstu, od kojih je ekonomski značajno 30 vrsta. Prof. dr Žarko Ilin sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu spomenuo je da proizvedemo više povrća nego što su nam potrebe, koje su milion do 1,2 miliona tona, pa dobar deo završi u izvozu. Međutim, profesor je napomenuo da nemamo dovoljno takozvanih toploljubivih povrtarskih vrsta u predzimskom i zimskom periodu i ranom proleću, a to su: paradajz, paprika, krastavci i zelena salata i ovo povrće zato uvozima iz Severne Makedonije, Albanije, Grčke i Turske. #plastenickaproizvodnjapovrca
S i s t e m i g a j e n j a j a g o d e. Jagoda se može gajiti na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru. Jagoda se u svetu gaji na različite načine, od kojih su najznačajniji: njivsko gajenje sa pokrivanjem zemljišta plastičnom folijom, g... Više [+]
S i s t e m i g a j e n j a j a g o d e.
Jagoda se može gajiti na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru.
Jagoda se u svetu gaji na različite načine, od kojih su najznačajniji: njivsko gajenje sa pokrivanjem zemljišta plastičnom folijom, gajenje u tunelima i plastenicima.
Pri njivskom gajenju jagoda se može saditi u prostim redovima, pantljikama, lejama i u kombinaciji sa povrćem (salata, luk, šargarepa, kupus).
Za veće površine najpogodniji način sađenja je u prostim redovima, jer je moguće primeniti mehanizaciju i olakšati berbu plodova. Razmaci sadnje zavise od vlažnosti zemljišta i načina obrade (80 x 20 - 30 cm). Obično je rastojanje 80 x 25 cm i pri ovakvom sađenju stane 70.000 živića po ha.
Sađenje u pantljikama se primenjuje u uslovima navodnjavanja. Pantljika se sastoji od dva ili tri prosta reda. Razmak između pantljika je 80 - 100 cm, između redova u pantljici 40 - 50 cm, a između živića u redu 25 - 30 cm.
Sađenje u lejama primenjuje se na manjim površinama, u bašti i na okućnici. Leje su širine 120 - 150 cm, a dugačke prema potrebi. Između njih su staze širine 50 cm. Sadnja se obavlja u 3 - 4 reda na rastojanju 40 - 50 x 25 - 30 cm. Obrada je isključivo ručna.
Njivsko gajenje jagoda može biti i sa pokrivanjem zemljišta crnim ili belim folijama (PVC ili PE). Plastične folije se koriste radi povećanja toplote zemljišta, čuvanja vlage i onemogućavanja razvoja korova.
Gajenjem jagode na plastičnim folijama povećava se prinos jagode za 35 - 40 % i plodovi sazrevaju 3 - 10 dana ranije. Plodovi su čistiji i lakše se beru, nema okopavanja i borbe protiv korova, tako da je proizvodnja jeftinija za 30 - 40 % u odnosu na klasične načine gajenja.
Folije se postavljaju na prethodno pripremljene gredice (bankove). Širina folije zavisi od načina sadnje i gajenja jagode, ali je danas u upotrebi najviše folija širine 120 i 140 cm sa dva reda otvora. Primenjuju se i folije 130 cm širine, pakovane u rolne 60 - 80 kg težine. Potrebno je 600 - 700 kg/ha folije. Redovi su na međusobnom rastojanju od 30 - 40 cm, do ivice grede je 20 cm, a širina nagiba (banka) je 5 cm što ukupno predstavlja 80 - 90 cm, a po 20 - 25 cm služi za učvršćivanje folije tako što se na te krajeve stavlja sloj zemlje debljine pet do šest cm. Visina gredice (banka) je 15 cm. Rastojanje između bankova je 35 ili 50 - 60 cm. Na svakom banku sadimo, u trouglastom rasporedu (cik - cak), po dva reda jagoda sa rastojanjem od 30 - 40 cm između njih. Rastojanje između živića u redu je takođe 30 - 40 cm.
U savremenom gajenju postoje mašine koje dobro pripremljeno zemljište oblikuju u obliku gredica (bankova), preko postavljaju perforiranu foliju, a ispod folije cevi za navodnjavanje po sistemu "kap po kap". U principu kvalitetnije je postavljanje folije mašinski nego ručno.
Folije koje se sada koriste uglavnom su perforirane, a širina rupa je 6 cm ili eventualno 8 cm. Rupe većeg prečnika stvaraju više prostora za razvoj korova. Otvaranje rupa posle postavljanja folija je komplikovanije i praćeno sa oštećenjima folija. Rupe se otvaraju pomoću plinskog plamenika, koji se sastoji od male plinske boce (sa jednim kilogramom butan gasa), gumenog creva sa rukohvatom, ventila za regulisanje protoka plina, metalne cevi i plamenika sa metalnom šoljicom. Bušenje se izvodi cik-cak metodom, odnosno da jedno sadno mesto bude između dva na drugom redu. Najčešće primenjivana folija za dvo i trogodišnju proizvodnju je debljine 0,06 mm ili 0,05 mm. Za jednogodišnju proizvodnju koristi se folija debljine 0,03 do 0,04 mm.
Jagode najčešće sadimo od sredine jula do kraja septembra. Većina rezultata pokazuju da sadnja frigoživića treba da se obavi u julu, najbolje u prvom delu meseca. Za sadnju koristimo sertifikovan sadni materijal, naveden u poglavlju "Kategorizacija živića".
Ako se planira gajenje jagode na foliji najmanje dve ili eventualno tri godine, onda se zemljište mora dobro pođubriti stajnjakom (30 - 40 t/ha) i kompleksnim mineralnim đubrivom NPK 10:12:26 ili 8:5:24 + 1 % Mg u količini 800 kg/ha. Tek posle zaoravanja ovih đubriva pristupa se finoj pripremi zemljišta, pravljenju gredica i postavljanju folija.
Sadnja se obavlja posebnom rašljastom sadilicom, utiskivanjem korena u zemljište do visine korenovog vrata, uz neophodnost da koren po sadnji stoji uspravno.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Ako vam je ostalo paprike i ne znate šta ćete sa njom, evo recepta za jednu preukusnu salatu. Blage paprike svih boja oko 3 kg, po neka ljuta, iseckaju se sitno, takodje se isecka struk praziluka, par čena belog luka. Za to vreme se priprem... Više [+]
Ako vam je ostalo paprike i ne znate šta ćete sa njom, evo recepta za jednu preukusnu salatu. Blage paprike svih boja oko 3 kg, po neka ljuta, iseckaju se sitno, takodje se isecka struk praziluka, par čena belog luka. Za to vreme se pripremi 500 ml vode, 300 ml sirćeta. 2 kašike soli, 2 kašike šećera i 1 konzervans. U ovu smesu koja provri staviti da se probari povrće koje ste iseckali, kada je gotovo ocediti i ohladiti. 400 ml ulja i 400 gr senfa sjediniti i pomešati sa povrćem. Kada prenoći sipati u tegle. Jako ukusna salata i jednostavna za pripremu
Rada Milišić
pre 1 godinu
Ja sam pravila ovu salatu, odlična je! Ja sam pravila ovu salatu, odlična je!