Pripitomljena pre više od 4.000 godina, ova voćka zauzima važno mesto u voćarstvu, a pripisuju joj se i važna lekovita svojstva.
Trešnja u divljem obliku odavno je rasla u šumama severne i srednje Evrope, Balkana, Apeninskog i Pirinejskog poluostrva, Kavkaza, Krima, sve do Japana. Voli svetlost i može da naraste do 32 metra u visinu, a plodovi, žuti, ružičasti ili tamnocrveni, odavno su zastupljeni u ljudskoj ishrani.
Istraživanja su pokazala da je trešnja pripitomljena pre više od 4.000 godina, te da su je poljoprivrednici bronzanog doba uveliko gajili dok se divlja sve ređe nalazi u prirodi zbog čega je dospela na liste ugroženih vrsta. U Srbiji pripada grupi ekonomski najisplativijih voćaka. Najviše se koristi u svežem stanju, kad je i najbolja, od nje se pravi slatko, sok, kompot, razni kolači, a ponešto završi i u rakiji trešnjevači. U prodavnicama zdrave hrane mogu da se nađu sušene trešnje, crne i bele, iz domaćih malih firmi.
Sadrži minimum kalorija, a bogata je kalijumom, tako da je neizostavna u raznim dijetama za čišćenje organizma. Pomaže u prevenciji mnogih zdravstvenih problema i poboljšava opšte stanje organizma. Sadrži antioksidanse koji deluju kao preventiva najtežih srčanih i malignih bolesti; sadrži vlakna, pa je dobra za varenje; pomaže osobama koje pate od zadržavanja vode; predstavlja blag i prijatan lek protiv nesanice; ublažava bol i tegobe kod kamena u bubregu, gihta, zapaljenja mišića i tetiva.
Povoljno deluje na mentalno zdravlje, umanjuje simptome Alchajmera i artritisa. Jača kosti, doprinosi dobroj cirkulaciji i zdravlju kose, noktiju i zuba. Poželjno je uključiti trešnju u ishranu dece koja menjaju zube. Dobra je protiv anemije.
Uz sve ove konkretne i merljive efekte, trešnja (u davnim vremenima nazivana crešnja ili črešnja) je kod Srba seljaka imala gotovo mitološku ulogu. Dakle, upravo od trešnjine kore prave se "lile" koje se pale u sezoni letnjih praznika.
"Lila" je traka koja se savije u "vetrenjaču” i zapali kad padne mrak, uz prigodne pesme i molitve. Ovaj običaj prati živo uverenje da će paljenjem lila poljoprivrednikova stoka, imanje i porodica biti zaštićeni od svakog zla, bolesti i druge nevolje. Značajna i u ljubavnoj magiji: devojka noću prilazi stablu, uhvati se za najniže grane i moli voćku da "trehne" (zatrese) ceo svet kako bi joj dovela "suđenika".
Latice cvetova nosile su devojke u marami ili košulji, takođe radi privlačenja budućeg mladoženje. Trudnice i porodilje su sa sobom nosile plod trešnje, da zle sile ne bi naudile detetu. Čak i tajna berba trešanja, koju bi izvela grupa dečaka, što je opisano u delima mnogih pisaca za decu, nije bila prava krađa, nego ostatak davnog običaja koji je služio zdravlju mladih, zato se pokradeni, po pravilu, nisu mnogo ljutili.
Koliko je narod verovao u lekovite moći trešnje, vidi se iz primera u narodnim pesmama, kad se uz puno pažnje oboleloj osobi šalju ponude, a naročito "karašlame u medu kuvane" - a karašlame (turcizam) su krupne crne trešnje, izuzetno slatke i mirisne.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka
Cvetanovic Marjan
pre 2 godine
Гордана, Гордана! На пољопривредном порталу Ви износите нека паганска учења и враћате народ више од две хиљада година уназад. Бог нека нас чува.