Stručnjaci procenjuju da će se u budućnosti srpskim proizvođačima isplatiti da izvoze samo specifične poljoprivredne proizvode ili prerađevine na daleka tržišta koja imaju imućni srednji sloj građana. To su potrošači koji mogu da plate kvalitetne proizvode kao što su vina, ajvari, med, razni proizvodi od voća i povrća, specifični začini ili medicinsko bilje. ”Jedan deo proizvođača i izvoznika se okrenuo plasmanu robe u Skandinaviju, drugi pokušavaju da plasiraju proizvode u Izrael, Arabiju i Iran. Treći se fokusiraju na Egipat koji je u nedostatku žita iz Ukrajine diversifikovao dobavljače. Ima pokušaja da se proizvodi prodaju i drugim zemljama afričkog severa, u Libiji, Maroku, Alžiru, a neki su pronašli partnerski firme u Južnoafričkoj Republici ili Angoli“, navodi Dragoljub Rajić, konsultant u Mreži za poslovnu podršku i dodaje da pojedinci nastoje da otvore tržišta u Brazilu i drugim zemljama Južne Amerike, ali to su još uvek male količine. Prema njegovom mišljenju, u ovako turbulentnim vremenima potrebno je da Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa Ministarstvom trgovine aktivnije pregovara sa nizom zemalja u kojima postoji interes za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz naše zemlje. ”Nažalost, te aktivnosti nisu na zavidnom nivou i zbog toga kompanije uglavnom same krče put ka alternativnim tržištima, što zna da bude dug i mukotrpan zadatak“, ocenjuje Rajić. #izvozpoljoprivrednihproizvoda
Foto: Pixabay