Motivi na slikama predstavljaju djelomični snježni pokrivač na Kamešnici(1856 metara nad morem), Dinari (1913 metara nadmorske visine)..., snimljeni u srijedu. Naime, riječ je o novom, drugom snijegu koji je tijekom noći između 12. i 13. li... Više [+]

Motivi na slikama predstavljaju djelomični snježni pokrivač na Kamešnici(1856 metara nad morem), Dinari (1913 metara nadmorske visine)..., snimljeni u srijedu. Naime, riječ je o novom, drugom snijegu koji je tijekom noći između 12. i 13. listopada ove godine pao na spomenutim planinama u lijevom zaobalju rijeke Cetine, ponad sjevernog ruba Sinjskog polja, spustivši se gotovo i do prvih naselja u Potkamešju. Vremešniji ljudi, uglavnom stočari koji prate klimatske uvjete u dalmatinskom zaobalju, komentiraju kako su rijetki takvi snjegovi na tom području početkom llistopada poput ovogodišnjih, praćeni hladnom kišom i jakom grmljavinom. No, prvi ovojesenski snijeg je pao prije nekoliko dana nakon što se temperatura spustila i kretala se oko ništice, baš kao novi snijeg između utorka i srijede, dok su ga naleti jače hladne bure raznosili prema jugu. Mnogi kažu kako su bura i snijeg onemogućili tradicionalno Bablje odnosno Mijovilsko ljeto, najljepše doba u godini, koje je oduvijek stvarala ugođaj ljudima i dalmatinsko-zagorskog krajobraza, pa su neočekivano morali uskočiti iz ljeta u zimu ne pripremivši se za to godišnje doba. U tako hladnim ovojesenskim danima i noćima, praćeni jačom burom, katkada i kišom te grmljavinom, opet su najgore prošli poljoprivrednici odnosno stočari, povrćari, voćari.. u Cetinskom i Imotskom kraju te na vrličko-kninskom području između snijegom pokrivene Dinare i Svilaje.

Cista Velika na zapadnom dijelu Imotskog kraja, u sastavu Općine Cista Provo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prepoznatljiva je i po hvalevrijednom lokalitetu dobro uščuvanih stećaka odnosno specifičnih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenik... Više [+]

Cista Velika na zapadnom dijelu Imotskog kraja, u sastavu Općine Cista Provo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prepoznatljiva je i po hvalevrijednom lokalitetu dobro uščuvanih stećaka odnosno specifičnih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, nedavno upisanih na Listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Zanimljivi lokalitet Crljevica smješten je uz cestu Split-Trilj-Imotski i rado ga pogledaju mnogi putnici te svakim danom postaje i odmorište skupina domaćih i inozemnih turista, dakako i sudionika učeničko-studentskih ekskurzija, turističkih vodiča i djelatnika, ljubitelja spomenika i čiste prirode, posebice povjesničara i arheologa. Riječ je o iznimno značajnim sadržajima, i kao dopune ponude seoskog turizma ne samo Općine Cista Provo i Imotskog kraja u dalmatinskom zaobalju, nego i o rijetkom projektu koji uvelike pridonosi i obogaćivanju raznolikosti hrvatskog kulturnog miljea. Zahvaljujući baš tim stećcima uskoro će se brežuljak Crljevica s nadgrobnim spomenicima i bunarima urediti i kao arheološki park, prvi takav u Hrvatskoj, a općinskom središtu Ciste Provo će se u (pre)uređenom prostoru postojećeg zadružnog doma otvoriti i centar za posjetitelje i prateće sadržaje. Očekuje se kako će taj zanimljivi projekt sufinancirati Ministarstvo kulture, Splitsko-dalmatinska županija, Splitsko sveučilište i lokalne zajednice. Tako će Cista Velika i Cista Provo, gdje je komunalna infrastruktura u cijelosti izgrađena, postati i središte ruralnog turizma dalmatinskog zaobalja, a kao dopunu te djelatnosti su i potvrđeni projekti proizvodnje eko-hrane u malim obiteljskim gospodarstvima. Vjerojatno će Cista biti i primjerom obnove demografske slike u zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, kao što je nekoć bila prepoznatljiva po valovima iseljavanja mladih ljudi, cura i mladića, u inozemstvu u potrazi za poslom i korom kruha.

Viseći most preko rijeke Cetine u Trilju oduvijek bio iznimno značajan kominikacijski objekt ne samo za dio stanovnika toga grada, turistička atrakcija, dakako i okupljalište mladih posebice djece gdje bi se ljuljali te izbliza promatrali r... Više [+]

Viseći most preko rijeke Cetine u Trilju oduvijek bio iznimno značajan kominikacijski objekt ne samo za dio stanovnika toga grada, turistička atrakcija, dakako i okupljalište mladih posebice djece gdje bi se ljuljali te izbliza promatrali rijeko i njezino živopisno okruženje. I popularni uskotračni vlak, poznat kao stara 'ferata', danonoćno je fućkao na 45-kilometarskoj željezničkoj pruzi Split-Klis-Dugopolje-Sinj od 1903. do 1962., dakle 60-ak godina. Trajno je ostao u memoriji vremešnijih ne samo Klišana, Dugopoljaca, Sinjana..., nego i mnogih putnika, koji o vlaku pričaju svojim potomcima naglašavajući kako je bio itekako udahnuo novi život ne samo splitskom zaleđu. Vremešnije ljude tog podneblja na staru sinjsku 'reru' podsjećaju i ostaci krivudave trase kroz ljuti dalmatinsko-zagorski krš, no mlađa pokoljenja u Cetinskom kraju i okolici, pa stanovnici Dicma i Dugopolja, Kilisa, Koprivna... priželjkuju vraćanje stare 'ferate' na tračnice sagledavajući u njoj i dopunu seoskog turizma. Objektiv naše kamere je ovih dana uhvatio i jednu neobičnu kamenu gromadu tešku oko četiri tone u blizini novozasađenog plantažnog voćnjaka u dalmatinskom zaobalju, koja simbolizira figuru medvjeda. Tako su ju nazvali stanovnici Ciste Velike gdje je i iskopana iz zemlje dok su bageri pripremali tlo za nasade trešanja.

Djevojčica Lucija iz Ciste Velike zacijelo voli životinje baš kao i njezin stric Filip, najviše simpatične magarce iz male farme svoje bake. I svi su se željeli fotografirati s magarcem za portal Agrokluba, dakako i za uspomenu i svoje albu... Više [+]

Djevojčica Lucija iz Ciste Velike zacijelo voli životinje baš kao i njezin stric Filip, najviše simpatične magarce iz male farme svoje bake. I svi su se željeli fotografirati s magarcem za portal Agrokluba, dakako i za uspomenu i svoje albume. Nije li takav motiv danas, ipak, rijetkost ne samo kršu dalmatinskog zaobalja gdje i magarci sve više izumiru sa selom i poljoprivredom, te školama? No razdraganost i osmijesi mladih na slici, ipak, unose dašak novog života i u taj ruralni prostor Lijepe naše.

Zanimljivosti Zagore - u slici Motivi na priloženim fotografijama govore više od riječi o zanimljivostima Dalmatinske zagore poput betonskog mosta Mirko Jelin u Cisti Velikoj tik uz cestu Imotski-Trilj-Sinj, 'Rančićeva raja' u obiteljskom e... Više [+]

Zanimljivosti Zagore - u slici
Motivi na priloženim fotografijama govore više od riječi o zanimljivostima Dalmatinske zagore poput betonskog mosta Mirko Jelin u Cisti Velikoj tik uz cestu Imotski-Trilj-Sinj, 'Rančićeva raja' u obiteljskom eko-vrtu i cvjetnjaku u Brnazama; o kćerkici Slavka Vuice i janjeta koje još nije prohodalo, rogova Slavkova ovna i psa čuvara stada ovaca i koza na otvorenome - u Cisti Velikoj. Uglavnom je riječ i o motivima ruralnog turizma u dalmatinskom zaobalju kakvi se rijetko gdje mogu vidjeti i snimiti, zar ne?

Rijeke u dalmatinskom zaobalju, poput Cetine, Rumina, Graba, Rumina, Krke, Vrljike, Matice..., dakako i jzera, i ovogodišnjeg su žarkog i sušnog srpnja s izrazito visokim temperaturama (gdjegdje i više od 35 stupnjeva Celizjevih iznad ništi... Više [+]

Rijeke u dalmatinskom zaobalju, poput Cetine, Rumina, Graba, Rumina, Krke, Vrljike, Matice..., dakako i jzera, i ovogodišnjeg su žarkog i sušnog srpnja s izrazito visokim temperaturama (gdjegdje i više od 35 stupnjeva Celizjevih iznad ništice), bile su najposjećenije kamo su hrlile skupine ne samo ribiča i izletnika iz urbanih sredina, kako bi se osvježili u hladovini u čistu ruralnu prostoru, uglavnom pod krošnjama vrba i na travnatim ledinama. U skupinama ribiča zapažena su i djeca s odraslima, ali i mališani u naručjima svojih majki dok su one strpljivo lovile pastrve na udicu na triljskom području. Kažu kako gotovo svakog vikenda bježe od asfalta i smoga iz urbanih prostora i dane provode u svježini i mirisu čiste prirode uz dalmatinsko-zagorske rijele, njihova izvorišta, dakako i na improviziranim plažama uz Peručko jezero.

U dalmatinskom krajobrazu nikada nije dosadno, posebice ne u priobalju zaobalju; gdje god ima dsjece i odraslih, marljih ljudi, dakako i turista. Potonji mogu uživati ne samo u prirodnim ljepotama, nego i u turističkim suvenirima, ali i u o... Više [+]

U dalmatinskom krajobrazu nikada nije dosadno, posebice ne u priobalju zaobalju; gdje god ima dsjece i odraslih, marljih ljudi, dakako i turista. Potonji mogu uživati ne samo u prirodnim ljepotama, nego i u turističkim suvenirima, ali i u ostacima građevina iz minulih stoljeća što su ih podigli pretci sadašnjih potomaka. Plijeni pozornost putnika dok prolaze dijelom krivudave obnovljene ceste preko Dubaca koja ih podsjeća i na dodatan oprez, dok znatiželjnici u neposrednoj blizini mogu pogledati i ostatke neobnovljene Napoleonove cestei s južne strane Biokova u Gornjim Brelima. Također je u Zabiokovlju zanimljiv i (pra)satri bunar za vodu u Zagvozdu koji je očišćen zahvaljujući i radu djece. Na Rudi, bistroj rijeci podno Kamešnice, atraktivno je i održano natjecanje ribiča na svjetskoj razini loveći pastrvu, baš kao i proizvodi kućne radinosti (suveniri) izloženi u gradovima Sinju i Trilju.

Dakako, zanimljivi su motivi na slikama, viđeni i snimljeni na rijeci Vljici u Runovićima nadomak Grada Imotskog, dok su mlade kajakašice i kajakaši uvježbavali veslanje sa svojim trenerom Antom Lešinom, za kojega ističu kako je zaljubljen... Više [+]

Dakako, zanimljivi su motivi na slikama, viđeni i snimljeni na rijeci Vljici u Runovićima nadomak Grada Imotskog, dok su mlade kajakašice i kajakaši uvježbavali veslanje sa svojim trenerom Antom Lešinom, za kojega ističu kako je zaljubljen u kajakaštvo. Riječ je o vrijednim članicama i članovima KKK 'Mračaj' koji su svojom elegancijom u veslanju i držanjem na vodi, naravno i uspjesima u mnogim natjecanjima ne samo u Hrvatskoj i Sloveniji, nego i izvan Lijepe naše, još u početku privukli pozornost posjetitelja, dobivši i brojna poticajna priznanja za osvojena visoka mjesta. Čini se kako su veslo, kajak, rijeka Vrljika i njihova životna preokupacija nakon učionice i rada s obitelji u Imotskom polju. U razgovoru s njima, te prema onome što smo vidjeli, doznali smo kako vole taj rekreacijski sport u što se od prvog dana uvjerio i njehov trener Ante Lešina.

Samo neki motivi na slikama potvrđuju koliko su poljoprivrednici na području Splitsko-dalmarinske i Dubrovačko-neretvanske županije na rubu Vrgoračko-neretvanskog polja, Bunine i Dalmatinskog rastoka koliko su i tijekom ovogodišnjeg ranog p... Više [+]

Samo neki motivi na slikama potvrđuju koliko su poljoprivrednici na području Splitsko-dalmarinske i Dubrovačko-neretvanske županije na rubu Vrgoračko-neretvanskog polja, Bunine i Dalmatinskog rastoka koliko su i tijekom ovogodišnjeg ranog proljeća uložili sredstava, rada, truda, znoja da bi obradili svoje vinograde, voćnjake, povrtnjake; uredili prilaze svojim imanjima, i ne sluteći kako će im zatim elementarna nepogoda (najprije niske temperature, proljetni mraz, obilne kiše i poplave) prouzročiti iznimno veliku štetu te 'obrati' ljetinu. Riječ je o selima (Kutac, Kotezi, Vina, Lučka, Dusina, Veliki Prolog, Otrići i Općina Pojezerje, Spliice, Staševica, Draževitića, Umčane...) koji u svom kraju imaju uzgajaju najpoznatije vinogorje u Hrvatskoj, s oko 12 milijuna čokota vinove loze te koji proizvode najkvalitetniji, najljepše, najveće i najsočnije jagode u Lijepoj našoj, što također pokazuju tek neki motivi na priloženim slikama. Poljoprivredni proizvođači toga podneblja pitaju kada će biti u funkciji tunel 'Rastok' izbušen 1984/1985. godine ispod prijevoja Veliki Prolog od dalmatinsko-hercegovačkog Rastoka do Vrgoračko-neretvanskog polja te kada će napokon biti dovršena melioracija tog polja, oaze u kršu dalmatinskog zaobalja odnosno u zaleđu Makarske rivijere, ušća Neretve i Graga Ploče. No uslijed obilnih kiša, najčešće u proljeće i jesen, krene ponornica Betina u Bunini, vode se iz matice razliju i težacima svake godine nastrada intrada. Te poljoprivrednike često prate i tuče tijekom ljeta, ali im je najteže kada ih zahvati olujno nevrijeme praćeno niskim temperaturama, mrazom, slanom, obilnim kišama, gradom, nažalost i dugotrajnim ljetnim sušama.

Gledaj i divi se izvornoj živopisnoj ženskoj i muškoj nošnji glasovite Poljičke kneževine, te njihovoj tradiciji, koja se njeguje na njezinu cijelom bivišem području zahvaljujući potomcima, posebice tamošnjim kulturno-umjetničkim društvima... Više [+]

Gledaj i divi se izvornoj živopisnoj ženskoj i muškoj nošnji glasovite Poljičke kneževine, te njihovoj tradiciji, koja se njeguje na njezinu cijelom bivišem području zahvaljujući potomcima, posebice tamošnjim kulturno-umjetničkim društvima poput KUD-a 'Srijane'. Potvrđuju to i majka i kći, koje su obučene u nošnju svojih baka i prabaka, naslonjene na suhozid u Srijanima na sjevernoj strani Mosora, a orginalnost nekadašnjeg života žena u tom podneblju, posebice sklasnost boja i stil odijevanja. Dakako i kršni muškarci iz Srijana odnosno Poljičke kneževine, potomci prdaka, plijene pozornost originalnom živopisnom nošnjom svojih pradjedova, djedova, očeva, od kojih najmlađi gusli čiji se glas razliježe zamosorskim vrletima. Mnogi će reći kako kako tek ti primjeri gvore o bogatstvu folklora odnosno kulturnog miljea Poljičanki i Poljičana koji ljubomorno čuva u tom ruralnom prostoru Lijepe naše, i, koji zacijelo predstavlja iznimno značajnu dopunu seoskog turizma ne samo na području dalmatinsko-omiškog zaleđa.

Čini se kako su izgradnjom autoceste donekle 'izgubile' prometnu protočnost, važnost i popularnost bivši putovi i ceste izgrađene u doba starih Rimljana, a poslije i francuske uprave u Dalmaciji. Ne govorili u prilog toj konstataciji, primj... Više [+]

Čini se kako su izgradnjom autoceste donekle 'izgubile' prometnu protočnost, važnost i popularnost bivši putovi i ceste izgrađene u doba starih Rimljana, a poslije i francuske uprave u Dalmaciji. Ne govorili u prilog toj konstataciji, primjerice, i poznati popularni Napoleonov u dalmatinskom zaobalju izgrađen u tom ruralnom prostoru početkom 19. stoljeu, koji je tada imao i karakter europske, međunarodne kopnene povezanosti svijeta. Riječ je o komunalnom prometnom objektu koji je ostao zapamćen u memoriji ne samo puka Zabiokovlja te juga Hrvatske, dakako i Crne Gore (sve do Albanije), o kojemu se i legende prenose s generacije na generaciju. O izgradnji tog hvalevrijednog objekta početkom 19. stoljeća govori i novo-postavljena kamena ploča, kao spomen-obilježje, dakako i o stratezima gradnje tog puta, koja je postavljena na planinskom prijevoju Turije, nadomak tunela (147 m) podno biokovskog vrha sv. Jure. Vjerojatno će se neki podsjetiti kako je Francuska još prije više od dva stoljeća itekako brinula u ruralnom razvoju ne samo dalmatinskog zaobalja, zar nije tako?

Tek nekoliko slika s izazovnim motivima podno Biokova i Rilića gotovo na području cijele Makarske rivijere, tek djelomice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uistinu potvrđuje prirodno-biserno blago samo dijela Lijepe naše. No kada se obnov... Više [+]

Tek nekoliko slika s izazovnim motivima podno Biokova i Rilića gotovo na području cijele Makarske rivijere, tek djelomice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uistinu potvrđuje prirodno-biserno blago samo dijela Lijepe naše. No kada se obnove i napuštena, zapuštena te u draču i kupinu zarasla sela, kao i prilazni puti do njih, u ruralnom prostoru podno vrhova biokovskih i rilićkih vrhova, turista će u tom podneblju biti još više. Posebice kada se izgradi brza cesta od Ravče odnosno autoceste do Turističke jadranske magistrale u Drveniku, kroz krš Rilića, u Podbiokovlju će biti neuusporedivo više gostiju nego zadnjih godina kad ih je bilo i najviše. Dakako, bit će ih znatno više i na otoku Hvaru jer će buduća brza cesta znatno olakšati i bitno unaprijediti promet trajektima Drvenik-Sućuraj. Slično će biti i kada se izgradi velika marina i na zapadnoj strani Grada i Luke Ploče kamo će turisti iz europskih kontinentalnih zemalja moći također brzo dolaziti. Nije li i to budućnost Hrvatske, naravno uz razvoj poljoprivrede i proizvodnju zdrave hrane, čuvanje okoliša i zapošljavanje mladih ljudi?

Koliko je u imotskom kraju popularan najpoznatiji imotski galantar Matan iz tv-serije 'Prosjaci i sinovi', snimljene 1971. godi. prema knjizi Ivana Raosa, potvrđuje i njegov spomenik postavljen ispred Konzumova trgovačkog centra 'Park $ sho... Više [+]

Koliko je u imotskom kraju popularan najpoznatiji imotski galantar Matan iz tv-serije 'Prosjaci i sinovi', snimljene 1971. godi. prema knjizi Ivana Raosa, potvrđuje i njegov spomenik postavljen ispred Konzumova trgovačkog centra 'Park $ shop' u Imotskom. Matanov spomenik ne izaziva pozornost samo trgovca i kupaca, nego i prolaznika, a srednjovječni i vremešniji ljudi se i tada prisjete lika galantara Matana iz Prosjaka i sinova, dakako i mnogih galantara s imotskog področja i njihova galantarenja i po europskim zemljama, a ne samo u velikim gradovima u Hrvatskoj poput Zagreba... Zapisano je, naime, kako je galanatarenje i pokućarenje na imitskom području započeto još tijekom 19. st. i kao važna gospodarska djelatnost privređivanja. Predaja kaže kako su prvi ljudi iz tog kraja pošli u tuđinu 'trbuhom za kruhom' još u doba austrijske carice Marije Terezije, dakle tijekom 18. st., te da su prvi galantari odlazili u svijet parobrodima preko Rijeke, a poslije i vlakovima preko Splita ili Kostara. Najviše su pješačili hodajući od mjesta do mjesta, od sela do sela...noseći na prsima drvenu 'košaru' s pretincima. U njima se izlagalo što je moguće više životnih potrepština, pa je to izgledalo poput malog dućana na prsima svakog galantara koji su najčešće odlazili u Čehoslovačku, Austriju, Mađarsku, Njemačku, Belgiju, Poljsku, Švedsku i ine europske zemlje, te po Slavoniji, Srijemu, Baranji, Bačkoj, Banatu, Zagrebu, Sloveniji, BiH, Dalmaciji.

Gastronomsko-turistički motivi u dalmatinskom zaobalju i na Makarskoj rivijeri: pogledi turista se gotovo lijepe za dalmatinski i drniški pršut i izvornu pučku nošnju, dakako i za stare vodenice na obalama Cetine poput Milardovićeve na pred... Više [+]

Gastronomsko-turistički motivi u dalmatinskom zaobalju i na Makarskoj rivijeri: pogledi turista se gotovo lijepe za dalmatinski i drniški pršut i izvornu pučku nošnju, dakako i za stare vodenice na obalama Cetine poput Milardovićeve na predjelu 'Mostine' u Glavicama kod Sinja. Mnogi od njih u skupinama posjete i Tijaricu, odakle je svojedobno bilo najviše stanovnika na radu u Njemačkoj i kao spomen na te dane u svom mjestu su glavnoj ulici dali naziv 'Berlinestrase', a nadomak nje i jednom restoranu 'Mali berlin'. Neki se i čude novom naselju na predjelu 'Podi' u Dugopolju u zaleđu Splita koje izrasta u novi gradić u dalmatinsko-zagorskom kršu, ali se dive spomenku 'Mladenci' na predjelu Gaza u Sinjskom polju (Jabuka), djelu poznatog hrvatskog akademskog kipara Stipe Sikirice. Itekako su privlačni i predjeli na Makarskoj rivijeri u Podbiokovlju poput Živogožđa, plaže u Gradcu i naselje Tučepi pokraj Makarske.

Snimljeno u Slimenu, naselju na području Grada Omiša u Splitsko-dalmatinskoj županiji koje je smješteno u ruralnom prostoru između uvale Vrulja i prijevoja Dupci s jugoistočne strane te na desnoj obali Cetine i sjeverne strane brda Omiške D... Više [+]

Snimljeno u Slimenu, naselju na području Grada Omiša u Splitsko-dalmatinskoj županiji koje je smješteno u ruralnom prostoru između uvale Vrulja i prijevoja Dupci s jugoistočne strane te na desnoj obali Cetine i sjeverne strane brda Omiške Dinare. U dvorištu mjesne župne crkve sv. Ivan Krstitelj u Slivnu ističu se obiteljska grobnica i spomenik pjesnika Josipa Pupačića i njegove supruge Benke i kćerke Rašeljke. Nadomak spomenika je u rodnoj kući pjesnika Pupačića uređen i obiteljski muzej gdje posjetitelji mogu vidjeti zanimljive izloške ne samo iz Josipova djetinjstva i mladenaštva te iz studentskih dana, nego i njegovih predaka. Podsjetimo kako je pjesnik Josip Pupačić rođen 19. rujna 1928., a sa suprugom Benkom i kćerkom Rašeljkom poginuo u zrakoplovnoj nezgodi na Krku 23. svibnja 1971. godine. Kod njegova spomenika se redovito svake godine priređuju prikladne komemoracije, recitacije, predavanja, dakako i posjete muzeju u njegovoj rodnoj kući.

U ponedjeljak prijepodne, 18. siječnja 2016. godine, temperatura je na vrhu planine Biokovo (sv. Juri) pokrivenom snijegom, izmjerena minus 15 stupnjeva Celzijevih. Mjerodavne stručne službe su oglasile kako je riječ o najnižoj ovogodišnjoj... Više [+]

U ponedjeljak prijepodne, 18. siječnja 2016. godine, temperatura je na vrhu planine Biokovo (sv. Juri) pokrivenom snijegom, izmjerena minus 15 stupnjeva Celzijevih. Mjerodavne stručne službe su oglasile kako je riječ o najnižoj ovogodišnjoj temperaturi u cijeloj Hrvatskoj, izmjerenoj u jutarnjim satima toga dana. Ne znači li to kako se zima vratila i u Dalmaciju, posebice u njezino zaobalje - na planine, praćena snijegom, niskim temperaturama, hladnom orkanskom burom, a gdjegdje i snježnom vijavicom.

Napuštene i zapuštene kamene kuće i pučke škole snimljene u dalmatinskom zaobalju, u iseljenim selima - Krivodolu, Velikom Godinju i Ugljanima na triljskom i vrgoračkom području. To su tek neki od mnoštva sličnih objekata u ispražnjenim mje... Više [+]

Napuštene i zapuštene kamene kuće i pučke škole snimljene u dalmatinskom zaobalju, u iseljenim selima - Krivodolu, Velikom Godinju i Ugljanima na triljskom i vrgoračkom području. To su tek neki od mnoštva sličnih objekata u ispražnjenim mjestima ruralnog prostora Lijepe naše koji bi, kada bi se obnovili i prenamijenili bar u etno-eko naselja, mogli oslužiti i kao dopuna seoskog turizma. Ljudi pitaju kako i kada udahnuti život u sva napuštena (i zapuštena) sela u Dalmaciji, Lici, Istri, Slavoniji...?

Snimljeno u Makarskoj, gradu podno Biokova i biseru Makarske rivijere te srcu hrvatskog turima. Makarani i žitelji na rivijeri te u Zabiokovlju godinama priželjkuju žičaru, kojim bi se itekako dopunila turistička ponuda. Svi pitaju, ne samo... Više [+]

Snimljeno u Makarskoj, gradu podno Biokova i biseru Makarske rivijere te srcu hrvatskog turima. Makarani i žitelji na rivijeri te u Zabiokovlju godinama priželjkuju žičaru, kojim bi se itekako dopunila turistička ponuda. Svi pitaju, ne samo domaćini nego i turisti, kada će se taj projekt konačno ostvariti o kojem se najviše govori u predizbornim i izbornim kampanjama. I svi su su do sada obećavali, s izbornih lista na državnoj i lokalnoj razini, čak i za Europski parlament, ali se ta ideja još nije ostvarila, nažalost i za sportsko-rekreacijsku aktivnost na obroncima Biokova, turističkih djelatnika, ugostitelja i hotelijera...

Na slikama snimljeni motivi u vrletima dalmatinskog prostora podno vrhova Biokova i Rilića uz more u podnožju tih primorsko-dalmatinskih planina: žena starica kao čuvarica motike i poljoprivrede u dalmatinskom kršu; stara izvorna kuća s pok... Više [+]

Na slikama snimljeni motivi u vrletima dalmatinskog prostora podno vrhova Biokova i Rilića uz more u podnožju tih primorsko-dalmatinskih planina: žena starica kao čuvarica motike i poljoprivrede u dalmatinskom kršu; stara izvorna kuća s pokrovom kamenih ploča; (pra)stari kotao u Gornjim Brelima, Franjevački samostan u Zaostrogu i Gradac na moru.