Nastavak Dunja (Cydonia sp.).Da bi dunjik redovno i obilno rađao i davao kvalitetne plodove potrebno je primenjivati redovno odgovarajuće agrotehničke mere, na koje ću se u daljem tekstu osvrnuti.
Đubrenje kompleksnim mineralnim đubrivima krajem novembra ili početkom decembra u količini 500 do 600 kg/ha formulacije 10:12:26, 8:16:24 ili slične. Tačan odnos komponenti i količine đubriva odrediti na bazi urađenih agrohemijskih analiza zemljišta.
Prihranu obavljati dva puta: na početku vegetacije sa 150 kg/ha KAN-a ili 100 kg/ha uree i posle cvetanja sa oko 100 kg/ha KAN-a.
Svake druge ili treće godine unositi po 20 do 30 t/ha zgorelog stajskog đubriva u redovima oko voćaka.
Zemljište održavati u vidu jalovog ugara ili kombinovano jalovi ugar i ledina sa mulčiranjem. U svakom slučaju u redu oko voćaka ne sme biti korovskih biljaka, a zemljište mora biti rastresito i obrađeno.
Navodnjavanje vršiti redovno u zavisnosti od količine padavina, a najmanje četiri puta u toku vegetacije: pred cvetanje, početkom juna, u julu, u avgustu, a u sušnim letima i u septembru radi uvećanja plodova. Norme zalivanja su 30 do 50 mm po jednom zalivanju i po metru kvadratnom. Dunji odgovara bilo koji način navodnjavanja, a na proizvođačima je da izaberu najracionalniji.
Pomotehničke mere. Rezidbu obavljati redovno u proleće u vidu proređivanja krošnje za bolje osvetljenje i provetravanje i za pospešivanje mladog prirasta na kome se formira rod. Za razliku od drugih jabučastih vrsta kod dunje se mogu prekraćivati i jednogodišnje grančice, ne samo za formiranje oblika krošnje već i za plodonošenje i ujedno ojačavanje skeletnih grana. Zelenu rezidbu obavljatu u junu proređivanjem vodopija i usmeravanjem grana. Ovu rezidbu treba obavezno da prati prskanje za sprečavanje širenja bolesti, naročito bakteriozne plamenjače.
Uklanjati trule, sasušene i moniliozne plodove radi sprečavanja širenja truleži plodova.
Vršiti redovnu kontrolu zasada na svakih 7 - 10 dana radi uočavanja i uklanjanja svake i najmanje pojave bakteriozne plamenjače dunje, čemu je ova voćna vrsta naročito podložna. Dunju prazitiraju brojne bolesti i štetočine. Program zaštite treba prilagoditi stanju na terenu, stepenu zaraze, starosti zasada, raspoloživim sredstvima na tržištu, itd.
Nekoliko zaštitnih prskanja u toku godine moraju se sprovesti kako bismo imali kvalitetan rod i visoke prinose. Najveće štete dunji nanose lisne vaši i smotavac ploda, zatim gljivična oboljenja trulež ploda i pegavost lišća i bakteriozno oboljenje plamenjača dunje i kruške, čiji je izazivač Erwinia amylovora. Virus kvrgavosti plodova se širi sve više i opasno ugrožava pojedine sorte (Hemus, Leskovačka), a mere borbe se svode isključivo na krčenje zaraženih stabala.
Berba dunje obavlja se početkom oktobra kada plodovi počnu dobijati intenzivnu limun žutu boju, a semenke su potpuno crne. Po vremenu zrenja najranije su sorte Morava i Asenica, zatim slede Vranjska, Leskovačka, Pazardžijska, Šampion, Hemus, a poslednja za berbu pristiže Trijumf. Razlika između najranije Morave i najkasnijeg Trijumfa može biti 15 i više dana, što je dobro za organizaciju berbe. Vrlo krupni plodovi omogućavaju laku berbu, a ona traje čak i do dve nedelje.
Čuvanje plodova dunje. Dunja se može relativno dobro čuvati pod uslovom da ne dođe do pojave fizioloških oboljenja, koja su ograničavajući faktor uspešnom čuvanju dunja. Prema Bünemanu i Hansenu (1972) dunja se čuva samo kada se ukaže preka potreba. Za duže čuvanje moraju se primeniti odgovarajuća prskanja u voćnjaku ili potapanje u odgovarajuće fungicide. Prema navedenim autorima, dunja se čuva oko 3 meseca na 0 - 2°C i pri relativnoj vlažnosti vazduha 90 - 92 %.
Manje količine dunje se mogu čuvati i u primitivnim uslovima. Kako se u nas dunja bere uglavnom kasnije, sredinom ili krajem oktobra, kada su dani već hladniji, ona se može uz dobro provetravanje podruma i drugih podobnih prostorija čuvati uspešno kraće vreme (do početka januara).
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije