Kada su cijene poljoprivrednih proizvoda visoke, a troškovi niski relativno je lako poslovati. Međutim, pitanje je kako se pripremiti za sljedeću sezonu u uslovima, kada je poljoprivreda suočena sa brojnim problemima. Kriza može i mora da nas pokrene na promjene da bolje iskoristimo postojeće resurse i to na efikasniji način.

Osnovni resurs su njive, a njih najbolje poznaju poljoprivrednici koji ih obrađuju. Oni znaju da li su dobre, da li se teško rade, da li uvijek rađaju ili tu ne vrijedi bacati đubrivo.

Postavlja se pitanje na koji način se pripremiti za sljedeću sezonu?
Kao i u svakom poslu koristi se ono što imamo, a imamo njive i na njima žetvene ostatke.

1. Njive u kojima se smanjuje sadržaj humusa i koje nisu vidjele stajnjak više decenija. Za samo 50 godina, procenat humusa u zemljištu se sa 4-5% smanjio na 2% i ispod, brojnost i raznovrsnost živog svijeta je smanjena, gliste smo skoro "protjerali" iz zemljišta. Načelno, naša zemljišta su u lošem stanju na većini parcela. Istovremeno, u kontinuitetu se primjenjuje intenzivna ratarska proizvodnja i gaje hibridi koji zahtijevaju puno hraniva. Iz zemljišta se iznose minerali, a iskorištavanje mineralnih đubriva se smanjuje. Gubici hraniva iz zemljišta su sve veći. Biljka dobija sve manje nutrijenata, a zemljište i vode se zagađuju i sama proizvodnja postaje sve skuplja.
2. Žetveni ostaci koji mogu biti drugi vrijedan resurs ali samo ako se razgrađuju. Zbog smanjene aktivnosti i brojnosti zemljišnih organizama, zbijenosti zemljišta, nedostatka vazduha u zemljištu i deficita vlage dešava se slabija razgradnja žetvenih ostataka.

Praktično, sve se više traži od zemljišta, a gotovo se ništa ne ulaže da se održi njegova plodnost i to je glavni uzrok problema sa prinosima. Osnovna osobina zemljišta je plodnost, odnosno, sposobnost da biljkama obezbijedi neophodnu hranu, a za to ne postoji magično rješenje. Postoje normalna, u praksi potvrđena rješenja - razgradnja žetvenih ostataka dodavanjem bakterija i gljiva humifikatora sadržanih u BioPlugu. 

Slama mnogostruko više vrijedi kada se zaore, nego kada se iznese sa parcele i proda, i to je činjenica koja je malo poznata. Međutim, ukoliko se zaoru samo žetveni ostaci, trebat će im dosta vremena da se razgrade. Tu na scenu stupa BioPlug.

Razgradnjom žetvenih ostataka sa BioPlugom obezbjeđuje se značajna količina biljnih nutrijenata, povećava se sadržaj humusa i popravljaju fizičke osobine zemljišta.

Tretiranjem žetvenih ostataka BioPlugom osigurava se značajna količina nutrijenata za ishranu biljaka već u rano proljeće. Zbog toga je ovo najbolji način da se nadoknadi nedostatak stajnjaka. Žetveni ostaci tretirani BioPlugom se transformišu u humus uz istovremeno oslobađanje biljnih nutrijenata. BioPlug ubrzava razgradnju, čineći zemljište u rano proljeće plodnijim, vlažnijim, toplijim i spremnijim za sjetvu.

Oslobađanjem hranljivih materija iz žetvenih ostataka na jeftin način obezbjeđujemo biljkama hranu koja im je dostupna tokom cijelog perioda vegetacije i to u zoni korijena. Istovremeno, poboljšavaju se fizičke karakteristike zemljišta i stvaraju uslovi za bolji rast korijena i živi svijet u zemljištu, prvenstveno ponovna pojava kišnih glista. Poboljšanjem uslova u zemljištu povećava se i brojnost i aktivnost zemljišnih mikroorganizama koji će hranivo pretvoriti u biljkama pristupačne nutrijente. Sve ovo zajedno rezultira dobrom i izbalansiranom ishranom biljaka.

Vrijednost zaoranih žetvenih ostataka od kukuruza, tretirani BioPlugom, pri prinosu od 10 tona po hektaru je: 90 kg čistog azota, 35 kg fosfora i 130 kg kalijuma i to u formi koju biljka može odmah da usvoji.

Kako efikasno povećati plodnost zemljišta?

Ratarska i stočarska proizvodnja ne mogu jedna bez druge, te se problem nedostatka stajnjaka reflektuje direktno na ratarsku proizvodnju. Stajnjak se ne iznosi na parcele godinama, a upravo je on izvor humusa i mikroorganizama. U ovim okolnostima, nedostatak stajnjaka na njivama može da se nadoknadi tretiranjem žetvenih ostataka BioPlugom koji na ovaj način postaju nezamjenjiva vrsta organskog đubriva.

Aktivnošću raznovrsnih bakterija i gljiva u BioPlugu vrši se humifikacija različitih organskih ostataka i nastaje humus. Razlaganje lignina iz žetvenih ostataka predstavlja osnov za povećanje sadržaja humusa u zemljištu.

BioPlug se koristi za humifikaciju svježe organske materije, a posebno je djelotvoran za žetvene ostatke kukuruza, ječma, soje, suncokreta, šećerne repe, uljane repice i pšenice. 

Bioplug je neophodan kao kondicioner - poboljšivač zemljišta u povrtarskoj, voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji.

Za sve detalje budite slobodni da kontaktirate predstavnike kompanije Biofor System koji će vam rado objasniti kako da primijenite BioPlug i pratiti vas na putu povećanja plodnosti vašeg zemljišta.

Foto: Biofor System