Pretraživanje tekstova
Prema tvrdnji dr Stangaciua, polen ne samo da sadrži mnoge neophodne vitamine i elemente u tragovima, već i sve najvažnije aminokiseline, te je najvažniji biljni izvor belančevina.
Prema tvrdnji dr Stefana Stangaciua, polen ne samo da sadrži mnoge neophodne vitamine i elemente u tragovima, već i sve najvažnije aminokiseline, te je najvažniji biljni izvor belančevina. Zbog toga je polen idealan za sve one koji ne koriste mesne proizvode u ishrani, piše bh pčelar.
Tako, 100 g polena po sadržaju proteina odgovara količini od 500 g telećeg mesa ili sedam jaja. Od posebnog značaja je upotreba svežeg ili sveže zamrznutog polena, jer za razliku od sušenog polena sadrži puno enzima, tako da naš organizam, prilikom varenja, ne mora da troši sopstvene. Takođe, važno je da se polen pravilno koristi, jer se u protivnom ne mogu iskoristiti važni sastojci.
Stangaciu savetuje da se polen umeša u med i ostavi 14 dana da sazri, jer se tek tada razbijaju takozvani eksilni, odnosno spoljašnje, izuzetno čvrste opne polenovih semenki. Ove opne su toliko jake da su u stanju da vekovima sačuvaju seme polena. Pomoću slične mešavine može se pomoći najvećem broju osoba koje pate od polenske alergije i alergijskog rinitisa, koji bi trebalo da uzimaju ovaj med sa polenom u zimskim mesecima.
Preporučuje se da se 600 g meda, najbolje bagremovog, eventualno livadskog, pomeša sa 300-400 g svežeg polena. Nakon 14 dana ta mešavina treba da se koristi 15 minuta pre svakog obroka, jednu do dve kafene kašičice.
Dnevne količine polena ne bi trebalo da pređu 30 g. U početku, dok se probavni trakt ne navikne na polen, trebalo bi ga uzimati nakon obroka. Kasnije se uzima između, a zatim pre obroka.
Dr Stangaciu ne preporučuje polen dijabetičarima, jer podiže nivo šećera u krvi, a osobama sa pojačanim lučenjem želudačne kiseline proporučuje se oprez.
Foto: cheerdj / Pixabay
Autorka
Više [+]
Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.