Naučnici su snimili moždanu aktivnost pčela tokom noćnog odmora. Kada su spavali, njihove neuronske mreže su ušle u sinhronizovano, tiho stanje identično obrascima koji se vide kod ljudi tokom spavanja.
Spavanje više nije rezervisano samo za ljude i sisare. Naučnici sa Univerziteta u Trentu otkrili su da pčele takođe pokazuju moždane obrasce slične onima kod ljudi tokom spavanja, otvarajući nova vrata u razumevanju uloge sna u životinjskom svetu, preneo je Earth.
Kažu, u studiji koja je koristila visokotehnološke mikroskope, naučnici su snimili moždanu aktivnost pčela tokom noćnog odmora. Fokus je bio na antenskim režnjevima, delu mozga koji je odgovoran za obradu mirisa.
Kada su spavale, njihove neuronske mreže su ušle u sinhronizovano, tiho stanje identično obrascima koji se vide kod ljudi tokom sna.
Kao i ljudi, pčele smanjuju osetljivost na mirise tokom spavanja, obraćajući pažnju samo na one najvažnije. Neuronske strukture poznate kao glomeruli pulsiraju unisono, podsećajući na obrasce karakteristične za dubok san kod sisara.
Koristeći mašinsko učenje, naučnici su razvili algoritam koji prepoznaje sa 93 % tačnosti kada pčela spava i kada je budna. Takođe su kreirali virtuelni model pčelinjeg mozga kako bi simulirali ovo stanje i otkrili ključnu ulogu neurotransmitera GABA, supstance koja usporava aktivnost mozga i kod ljudi i kod pčela tokom spavanja.
Spavanje pomaže pčelama da konsoliduju svoje pamćenje. Na primer, gde se nalazi izvor nektara ili kako se pravilno izvodi "waggle dance“, način komunikacije sa drugim pčelama. Istraživanja pokazuju da se tokom spavanja njihovi moždani obrasci reprodukuju, kao da ponovo proživljavaju dan.
Ali, ističu, pčelinji san nije samo naučni kuriozitet. Stresori kao što su pesticidi, gubitak staništa i klimatske promene mogu poremetiti njihove obrasce spavanja, što bi moglo imati ozbiljne posledice po oprašivanje i očuvanje ekosistema.
Otkriće sugeriše da su se obrasci spavanja razvili mnogo ranije u evoluciji nego što se ranije mislilo. "Pčele nam pružaju jedinstvenu priliku da proučavamo san na nivou pojedinačnih neurona, što nije moguće kod ljudi", rekao je vođa studije Albreht Hase.
Zaključuju, ova otkrića ne samo da približavaju svet insekata našem, već i potvrđuju univerzalni značaj sna, za pamćenje, zdravlje i opstanak.
Tagovi
Autor