Pretraživanje tekstova
Hladno i vlažno proleće registrovano je gotovo u celoj Evropi, suša u južnom delu i Finskoj, poplave na severozapadu, a požari koji su uništili grčke šume doveli su do brojnih problema u ovoj proizvodnji.
U 2021. godini pčelari su pretrpeli gubitak od 10 do 15 odsto u odnosu na 2020. Ekstremne klimatske promene su snažno uticale na proizvodnju, a došlo je do izostanka ili smanjenja obima pčelinje paše, upozoravaju u krovnom udruženju evropskih poljoprivrednika Copa-Cogeca.
Uvoz meda raste, što nije vidljivo potrošačima u Evropskoj uniji jer njegovo poreklo nije dovoljno definisano i prikazano. Navode da je od izuzetne važnosti da se ojača regulativa i osigura bolja konkurentnost na tržištu kako bi potrošači dobili sve informacije o tom proizvodu.
Copa i Cogeca podržavaju najavu Komisije o reviziji Direktive o medu i postavljaju pitanja u pogledu transparentnosti tržišta.
Situacija s kojom se suočavaju evropski pčelari na terenu nije ohrabrujuća, ističu. Većina zemalja iskusila je ekstremne vremenske prilike ove godine. Hladno i vlažno proleće registrovano je gotovo u celoj Evropi, suša u južnom delu i Finskoj, poplave na severozapadu (Belgija i Nemačka), a požari koji su uništili grčke šume doveli su do brojnih problema u ovoj proizvodnji. Periodi smanjenog leta i periodi izostanka ili smanjene pčelinje ishrane primorali su pčelare da dodaju prihranu u košnice. U nekim državama pojavile su se bolesti ovih insekata.
Novoimenovani predsednik Radne grupe za med u Copa-Cogeci, Stanislav Jas, izjavio je da dugo čekaju odluku o izmeni jer jača evropska regulativa može učiniti razliku na tržištu meda i ovom sektoru doneti sigurnost.
"Smatramo da je ključna borba protiv falsifikovanja meda. Procenićemo kohabitacije divljih oprašivača i pčela kako bi promovisali biodiverzitet i pravilno oprašivanje useva i divljeg cveća."
Evropska unija je drugi najveći proizvođač i najveći uvoznik meda u svetu. Vodeće zemlje su Rumunija, Španija, Nemačka, Mađarska, Italija, Poljska, Francuska i Grčka. U EU ima 650.000 pčelara koji upravljaju sa oko 18 miliona košnica. Pčelarstvo je duboko ukorenjeno u ruralnim područjima i doprinosi njihovom razvoju, a sve više se razvija u urbanim delovima.
Pčelarstvo i usluga oprašivanja koje pruža zajedno sa divljim oprašivačima su neophodni za evropsku poljoprivredu i hortikulturu, kao i biodiverzitet.
Tagovi
Copa Cogeca Med Stanislav Jas Problemi Direktiva o medu
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.