Pretraživanje tekstova
Svaki treći stanovnik Negotina bavi se pčelarstvom. Ovaj kraj broji oko 15.000 košnica, imaju i udruženje "Hajduk Veljko".
Srbija se nalazi u samom svetskom vrhu, kada poredimo broj košnica u odnosu na broj stanovnika. Svaki treći stanovnik Negotina bavi se pčelarstvom. Ovaj kraj broji oko 15.000 košnica, imaju i udruženje "Hajduk Veljko", koje organizuje česta predavanja gde se pčelari konstantno obrazuju i svoj kvalitetan med izvoze na inostrana tržišta, piše RTS.
Brojno udruženje pčelara ima 140 članova, drže se pravila da proizvode strogo kontrolisani prirodni med.
"Nama pčelarima je u interesu da proizvodimo prirodne pčelinje proizvode, jer jedino sa kvalitetnim proizvodima možemo u Evropu", govori Slavko Luković predsednik udruženja, koji sam ima više od 600 košnica. Med iz negotinskog kraja je posebno cenjen u Evropi i poslednjih deset godina našao je svoj put samo zbog kvaliteta koji poseduje. Smatara se da je od ovog meda bolji jedino onaj sa Novog Zelanda.
Da bi na osnovu genetskog potencijala proširili proizvodnju, Negotinci se bave i genetskom selekcijom pčela, proizvode rojeve i matice. Mnogobrojne porodice već generacijama se bave pčelarstvom. Ove godine opština je pomogla sa sedam miliona dinara.
"Od 80 % do 90% meda sa ovog podneblja ide u izvoz. Nadam se da ćemo u skorije vreme med brendirati, odnosno zaštititi njegovo geografsko poreklo", kaže Dragan Radosavljević član opštinskog veća Negotina.
Negotinska krajina okružena je planinama Miroč, Deli Jovan i Crni Vrh sa jedne strane, i rekama Dunav i Timok sa druge strane, priroda je izuzetna, bagrem rano cveta, bilje je raznovrsno, uslovi su idealni za bavljenje pčelarstvom.
Med iz Srbije pakuje se u posebne tegle, a kao garanciju svaka tegla sadrži i ime proizvođača. Put do kupaca, nadaju se pčelari, biće im jednostavniji kada se u Rači Kragujevačkoj zavšri izgradnja fabrike meda, čije otvaranje je planirano za kraj oktobra meseca.
Izvori
Tagovi
Med Negotin Fabrika meda Pčelar Proizvodnja meda
Autorka
Više [+]
Verica je administrator Agroklub portala. Diplomirani je menadžer u turizmu - master, a "zalutala" je i pronašla se u poljoprivrednim vodama. Veruje u tradicionalne vrednosti i digitalne trendove.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!