Pretraživanje tekstova
Francuski pčelar Deni Žafri godinama se borio protiv azijskih stršljena. Nakon što je izgubio 35 košnica odlučio je da tome stane na kraj.
Kada je franucski pčelar Deni Žafri izgubio 35 košnica zbog vrlo invazivnog azijskog stršljena (Vespa velutina), odlučio je brzo da deluje kako bi spasio svoje pčele.
Ovaj insekt u Evropu prvi put je stigao 2003. godine i to baš u Francusku, a uvezen je slučajnim transportom iz Kine, navodno u pošiljci keramičkog posuđa. Njegova pojava je zabeležena u gotovo svim zapadnoevropskim zemljama.
Veličine je tri centimetra, ima žute noge i bez obzira što i nije tako veliki, izuzetno je agresivan. Budući da nema prirodnih neprijatelja, čitavu košnicu pčela može da pojede za nekoliko sati.
"Morao sam da pronađem rešenje po svaku cenu. Jako me pogodio gubitak polovine košnica", izjavio je Žafri za Reuters.
Ovaj inovativni pčelar 2016. godine kreirao je klopku koja je izvorno napravljena od plastičnog sanduka i metalne mreže. U klopci se nalazi mamac koji privlači ove insekte. Nakon što uđu kroz svojevrsni levak, više ne mogu da izađu. Manji insekti koji upadnu u zamku ipak mogu da pobegnu kroz rupe na zidovima koje su premale za stršljena.
Nakon što je 2018. godine dobio nagradu kao najbolji inovator, započeo je masovnu proizvodnju ovih klopki i to pomoću 3D printera. Potražnja je danas tako velika da zapošljava šest radnika, a pošiljke šalje širom Evrope.
Ovaj pčelar takođe uklanja gnezda u kućama i vrtovima, a smatra kako je za efikasnu kontrolu borbe protiv ovih insekata potrebna podrška lokalne uprave.
Na svojoj stranici ističe kako je ova klopka preventivno i ekološko rešenje u borbi protiv stršljena.
Tagovi
Azijski stršljen Vespa velutina Deni Žafri Klopka Jabeprode
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.