Pretraživanje tekstova
Anđelko Draganić ima 93 godine. Godišnje jede od 15 do 20 kilograma meda, a išijas leči ubodima pčela.
Dok su njegove komšije u izbegličkom prtljagu iz Konjica u Višegrad nosili namirnice i pokućstvo, Anđelko Draganić je, na njihovo zaprepašćenje, na kamion natovario nekoliko košnica sa pčelama. A kako i ne bi kad su mu ova mala vredna stvorenja dva puta spasili život.
"Sećam se, 19. avgust 1963. godine. Otvori mi se iznenada krv na nos i nikako da stane. Lekari u Vrazovu u Sarajevu rekoše da je opasno oštećen srčani zalisak. Jedan doktor nasloni ruku na moje rame i veli 'Ajde, ti zemljače, kući, ako ti za tri dana ne spadne temparatura, dođi opet. Hteo je reći da mi nema spasa", priseća se Anđelko.
Njegov prijatelj, lekar i pčelar, obišao ga je i rekao mu da pored kuće ima lek - da jede med i da će preživeti. "Rekao mi je da jedem med koliko god mogu. Kaže jedi i povraćaj, ali jedi. Nemam kud, vidim da je đavo došao po svoje pa navalim na med. U početku ne možeš puno, osećam kao da nema gde da stane, a onda je sve lakše i lakše“, veli stari pčelar.
Pčelar iz Konjica je te godine pojeo više od 50 kilograma meda. "I tako sam ti ja medom šum sa srca zbris'o. Nema krvarenja iz nosa, nema temparature, preporodih se kao dečak“, smeška se Anđelko, koji godišnje jede od 15 do 20 kilograma meda.
Druga priča seljaka i pčelara iz Konjica koji se posle Dejtona naselio u višegradskom selu Prelovo, gde i sad gaji pčele, u vezi je sa išijasom.
"Kako dolazi starost, tako me slama išijas. Ne idem doktorima, imam ja medicinare u košnicama pored kuće. Iščitam literaturu i od ruskog naučnika Jurišina saznam da se ova bolest može uspešno lečiti pčelnjim otrovom, odnosno apiterapijom. I počnem ti sa terapijama, onako grubo, seljački“, priča Anđelko.
On je pet dana dnevno "puštao“, kako kaže, na sebe po deset pčela. Pčele mu je brat uzimao za krilca i ubadao Anđelka prvo u predelu kičme pa onada kuka, podkolenice, zglobova na nogama i na kraju velikog prsta.
"Znači pet dana po 50 uboda, pa pauza tri dana. I tako dok nisam primio terapiju na svim nabrojanim delovima tela. Najteže je bilo podneti bol od uboda oko zglobova", priča Anđelko.
Ova starina ima 93 godine a dnevno na pčelnjaku stojeći provede i po četiri pet sati. Išijas je saniran. "Tako sam se pčelinjim otrovom borio protiv kostobolje. Ne preporučujuem ovu terapiju svima, jer je bolna, a što sam ja navikao na svakodnevne ubode mojih ljubimaca i rizikovao, to je moja stvar“, zaključuje Anđelko.
Iskusni pčelar iz Konjica, a sad Višegrada, izlečio je išijas ubodima pčele i svojoj babi, koja je živela tačno 101 godinu.
Tagovi
Pčele Med Apiterapija Anđelko Draganić Šum na srcu Išijas
Autorka
Više [+]
Marijana Simanić je diplomirani ekonomista za marketing i trgovinu. Ljubitelj je prirode i zdravog načina života. Bavi se novinarstvom, snimanjem i televizijskom montažom. Fotografija je njen hobi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 4 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.