Sve su osmislila trojica braće, koji kažu da ovako nešto ne postoji ni u Evropi.
Osim po divljim konjima i siru, Livno u susednoj Bosni i Hercegovini je poznato i po proizvodnji kvalitetnog i prepoznatljivog meda, jer obiluje netaknutom prirodom, čistim vazduhom i raznolikošću biljnih vrsta.
Livanjski kraj ima više od 860 biljnih vrsta, od čega je 80 odsto medonosnih, pa med s ovdašnjih pašnjaka slovi za jedan je od najkvalitetnijih u BiH. Stoga i ne čudi da se upravo ovde uskoro otvara prvi pčelarski park u BiH. Celu priču o pčelarstvu, porodica Hrga iz Livna, želela je podigne na viši nivo, pa je napravila pčelarski park s nekoliko tematskih celina.
Do samoga parka vodi edukativna staza koja će vas provesti kroz istoriju pčelarstva, vrstama košnica koje su se koristile nekada i danas, kao i pčelinjim proizvodima i njihovoj dobrobiti za čoveka i prirodu, kao i znamenitostima livanjskog kraja. Sve su to osmislila trojica braće, inače treća generacija pčelara porodice Hrga iz Livna, koji kažu da ovako nešto ne postoji ni u Evropi.
"Želeli smo nešto drugačije, nešto inovativnije, da ne bude samo pčelarenje med, eventualno propolis, polen da pokažemo i sebi, a i drugima zapravo, da se sa pčelama može raditi i drugačije i da se mogu imati prihodi od pčele koji nisu direktno vezani samo uz proizvode", kaže Višeslav Hrga iz Čaića kod Livna, jedan od trojice braće koji su "glavni krivci" za nastanak prvog pčelarskog parka u Livnu.
U parku se nalazi i košnica koju je osmislio njihov otac, kaže Višeslav, a na ovaj način su želeli da očuvju porodičnu tradiciju pčelarenja, ali i da istaknu važnost i dobrobit pčela za čovečanstvo.
Nikola proizvodi pčelinji otrov. Koliko košnica treba za jedan kilogram?
"Bez pčele nema oprašivanja, nema hrane i cilj nam je bio primarno da proširimo svest o važnosti pčele i podstaknemo ljude da se bave pčelama i pčelarstvom. Da drže pčele i da vide da to nije ništa strašno, da nije ništa teško i da od toga ima puno benefita za sve", ističe Tomislav Hrga.
U sklopu parka postoji i mogućnost degustacije meda i drugih pčelinjih proizvoda i njihovih prerađevina. Tu je i apikomora, za kojom vlada sve veće interesovanje, jer se pomoću nje najbolje konzumiraju pčelinji proizvodi, ističe Tadija, jedan od braće Hrga koji se namenski i školovao za oblast apiterapije.
"Unutar košnice napravi se mikro klima koju pčele održavaju i u svim tim isparavanjima imamo sve pčelinje proizvode koji se mogu koristiti, i kroz sistem za disanje konzumiramo zapravo sve te pčelinje proizvode odjednom i zato je jako blagotvorna za naš organizam terapijski, ali i preventivno za jačanje imuniteta", pojašnjava Tadija Hrga.
Sve u vezi sa pčelarstvom, trojica braće Hrga, spojili su u jednu celovitu i zanimljivu priču koja bi trebala da postane deo uspešne turističke ponude livanjskog kraja. Za njom, kažu, već vlada prilično interesovanje, mada svoja vrata za posetioce službeno park otvara tek početkom juna.
Foto prilog
Tagovi
Autorka