Pretraživanje tekstova
Da biste videli, a možda i probali ukus biljaka iz kamenog doba, posetite Novi Sad, u kome već osam godina postoji jedinstvena Arheobotanička bašta o kojoj brinu zaposleni u Muzeju Vojvodine.
Arheobotanička bašta Muzeja Vojvodine, u Novom Sadu, mesto je gde ljubitelji biljaka i drugi posetioci mogu da vide davno zaboravljene biljke, koje su naši preci gajili ili su ih sakupljali i tako preživljavali. Kako prenose Novosti, a objašnjava arheobotaničar Aleksandar Medović, reč je o specifičnom zasadu, koji je nastao kada se on vratio sa školovanja u Nemačkoj i posadio prve biljke u toj neobičnoj bašti, gde se prinos ne meri kilogramima, nego zrnima.
Prema Medovićevim rečima, ova neobična ideja javila mu se još 2011. godine dok je sa kolegama pripremao veliku arheološku izložbu, koja je trebalo da pokaže sve iz arheoloških zbirki, pa su bili izloženi i ugljenisani ostaci biljaka. On se seća da mu je tada na um palo na pamet da bi mogli da pronađu i "preživelo" seme bilja, koje su gajili naši preci. Medović ističe da je plan bio da seme poseju, da bi videli kako je biljka izgledala. Počeli su sa pedesetak zrna jednozrne pšenice, sačuvane u Izraelu, koju su zasejali na jednom kvadratnom metru ispred zgrade muzeja.
U Arheobotaničkoj bašti danas se nalazi preko 40 različitih biljaka, među kojima su pet vrsta neolitskih žitarica, mahunarki i uljarica iz istog perioda, zatim tu ima samoniklog voća, lekovitog bilja, pa čak i korova, koji su gotovo nestali sa naših njiva. Medović naglašava da su se pri zasnivanju zasada on i kolege setili i izreke da "nema žita bez kukolja", ali je problem bio taj što kukolja nisu imali, pa im je trebalo mnogo truda da pronađu seme gotovo izumrlog korova.
Ovaj arheobotaničar ističe da je, takođe, zanimljivo bilo to da su se u najnovije doba neke već zaboravljene žitarice i uljarice, ponovo vratile u upotrebu. Aleksandar kaže da se na primer krupnik, jedna vrsta pšenice iz kamenog doba, opet seje, s tim da je sada svi traže kao "čudotvornu" speltu, dok se s druge strane lanik, koji je dugo bio izvor biljne masnoće, vratio, ali kao sirovina iz koje se dobija gorivo za avione - kerozin.
Medović naglašava da je planirano da ova zanimljiva bašta, do 2021. godine, kada će Novi Sad poneti titulu Evropska prestonica kulture, dobije novi izgled i bude, praktično, "predvorje" muzeja, gde će gosti imati priliku, ne samo da gledaju eksponate, već i da ih probaju. Ipak, dok se to ne realizuje, zaposleni u ovoj ustanovi kada sakupe dovoljno plodova, povremeno organizuju i "večere iz kamenog doba" povezavši tako sve od njive do trpeze, to jest od kamenog doba do naših dana.
Izvori
Tagovi
Arheobotanička bašta Muzej Vojvodine Novi Sad Aleksandar Medović Poljoprivreda
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 3 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.