Pretraživanje tekstova
Bečka poljoprivredna komora je stvorila regionalni brend "Stadternte Wien" (Bečka gradska žetva) koji će biti oznaka tamošnjih poljoprivrednika, povrtara, vinogradara i pčelara.
Da li je proizvedeno u Beču ili ne, pokazaće regionalni brand "Stadternte Wien" (Bečka gradska žetva), koju je kreirala tamošnja poljoprivredna komora. Oznaku će nositi proizvodi tamošnjih poljoprivrednika, povrtara, vinogradara i pčelara, piše wienerzeitung.
Dobiti je mogu samo koji su uzgajani na tlu austrijske metropole, a cilj joj je da spoji urbano i poljoprivredu koja je tamo vrlo raznovrsna.
Ovaj grad ima ukupno 5.700 hektara poljoprivrednih površina, od čega oko 4.300 otpada na oranice. Oko 543 hektara koristi se za hortikulturu, pre svega za uzgoj povrća, dok se vinova loza prostire na površini od 637 hektara.
Poljoprivrednici u glavnom gradu Austrije sade preko 40 različitih vrsta povrća, a godišnji rod dosegne i preko 70.000 tona. Najčešće se uzgajaju paradajz, krastavci i paprike.
Zanimljiva je činjenica i da je 2019. godine oko 65 odsto svih krastavaca proizvedenih u Austriji uzgajano upravo na tom području.
Kada je reč o organskim proizvodima, ovaj grad ima 27 odsto eko farmi i 1.700 hektara zemljišta namenjenih toj proizvodnji. Poznat je i po svojim vinima. Gradsko vinogradarsko dobro "Cobenzl" koje se prostire na površini od otprilike 60 hektara i posluje više od 100 godina proizvodi vina vrhunske kvalitete koja su osvojila brojne austrijske i međunarodne nagrade. Ove godine ono se okrenulo i organskom uzgoju.
Prošle godine podignut je i nivo kvaliteta njihovog piva. Najveći udeo u smesi slada poznatog piva "Wiener Original" sada dolazi od bečkog ječma koji uzgaja 17 poljoprivrednih preduzeća na površini od 105 hektara o čemu smo ranije pisali.
Od ukupno 645 poljoprivrednih gazdinstava (PG) u Beču većina se bavi proizvodnjom povrća i vina. Ali tu su i preduzeća za ratarsku proizvodnju, uzgoj voća kao i cveća i ukrasnog bilja kao i stočarska i šumarska gazdinstva. Svojim proizvodima brojna poljoprivredna gazdinstva obogaćuju kvalitet življenja svojih sugrađana.
Tagovi
Beč Stadternte Wien Poljoprivreda Urbano Brand
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.