Pretraživanje tekstova
Manje hrane, veći pritisak na poljoprivrednike, a više opterećenja na životnu sredinu. U kakvim okolnostima obeležavamo Međunarodni dan zdravlja bilja?
Biljke su život - zavisimo od njih za 80 odsto hrane koju jedemo i 98 odsto kiseonika koji udišemo, objavila je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), povodom Međunarodnog dana zdravlja bilja dodavši kako godišnje gubimo čak 40 odsto globalnih useva zbog štetočina. To znači manje hrane, veći pritisak na poljoprivrednike, a više opterećenja na životnu sredinu.
Ujedinjene nacije su 2022. godine proglasile 12. maj kao Međunarodni dan zdravlja bilja (International Day of Plant Health - IDPH) kako bi se podigla globalna svest u vezi sa tim kako zaštita zdravlja bilja može pomoći u smanjenju gladi i siromaštva, zaštiti biodiverziteta i životne sredine i podsticanju ekonomskog razvoja.
Ipak, biljke se suočavaju s pretnjama štetočina i bolesti, što utiče na sigurnost hrane. IDPH 2025. istaći će važnost biljnog zdravlja u okviru inicijative - Jedno zdravlje, naglašavajući vezu između biljnog, ljudskog, životinjskog i zdravlja životne sredine.
Zaražene biljke, napominju iz FAO-a, mogu da izazovu niz negativnih posledica po zalihe hrane i izbijanje zoonoza koje se prenose štetnim patogenima.
"Pesticidi igraju ulogu u suzbijanju štetočina, ali njihova prekomjerna upotreba i loše upravljanje dovode do gubitka biodiverziteta, zagađenja okoliša, poremećaja u funkcionisanju ekosistema, problema u sigurnosti hrane i pojave otpornosti na pesticide", poručili su iz Organizacije za hranu i poljoprivredu.
Ulaganje u zdravlje biljaka znači ulaganje u bolju ishranu, otpornu poljoprivredu i zdraviju okolinu za sve.
Tagovi
Međunarodni dan Zdravlje bilja FAO Biljne štetočine Pesticidi
Autorka
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 2 nedelje
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje