Pretraživanje tekstova
Manje hrane, veći pritisak na poljoprivrednike, a više opterećenja na životnu sredinu. U kakvim okolnostima obeležavamo Međunarodni dan zdravlja bilja?
Biljke su život - zavisimo od njih za 80 odsto hrane koju jedemo i 98 odsto kiseonika koji udišemo, objavila je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), povodom Međunarodnog dana zdravlja bilja dodavši kako godišnje gubimo čak 40 odsto globalnih useva zbog štetočina. To znači manje hrane, veći pritisak na poljoprivrednike, a više opterećenja na životnu sredinu.
Ujedinjene nacije su 2022. godine proglasile 12. maj kao Međunarodni dan zdravlja bilja (International Day of Plant Health - IDPH) kako bi se podigla globalna svest u vezi sa tim kako zaštita zdravlja bilja može pomoći u smanjenju gladi i siromaštva, zaštiti biodiverziteta i životne sredine i podsticanju ekonomskog razvoja.
Ipak, biljke se suočavaju s pretnjama štetočina i bolesti, što utiče na sigurnost hrane. IDPH 2025. istaći će važnost biljnog zdravlja u okviru inicijative - Jedno zdravlje, naglašavajući vezu između biljnog, ljudskog, životinjskog i zdravlja životne sredine.
Zaražene biljke, napominju iz FAO-a, mogu da izazovu niz negativnih posledica po zalihe hrane i izbijanje zoonoza koje se prenose štetnim patogenima.
"Pesticidi igraju ulogu u suzbijanju štetočina, ali njihova prekomjerna upotreba i loše upravljanje dovode do gubitka biodiverziteta, zagađenja okoliša, poremećaja u funkcionisanju ekosistema, problema u sigurnosti hrane i pojave otpornosti na pesticide", poručili su iz Organizacije za hranu i poljoprivredu.
Ulaganje u zdravlje biljaka znači ulaganje u bolju ishranu, otpornu poljoprivredu i zdraviju okolinu za sve.
Tagovi
Međunarodni dan Zdravlje bilja FAO Biljne štetočine Pesticidi
Autorka
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Prinos višnje na teritoriji Timočke Krajine je u većini zasada prepolovljen, a na nekim parcelama mraz je odneo čak 80% roda. U zasadima koji nisu redovno tretirani zabeleženo je prisustvo biljnih vaši, kao i štete na plodovima izazvane nap... Više [+]
Prinos višnje na teritoriji Timočke Krajine je u većini zasada prepolovljen, a na nekim parcelama mraz je odneo čak 80% roda. U zasadima koji nisu redovno tretirani zabeleženo je prisustvo biljnih vaši, kao i štete na plodovima izazvane napadom višnjinog surlaša. Pored štetočina uočeni su simptomi monilioze u vidu sušenja lišća i grančica, ali i mumificiranih plodova iz prethodne godine koji mogu biti izvor sekundarne zaraze patogena Monilinia spp u momentu sazrevanja plodova.