Ratni sukob u Ukrajini, suša, nedostatak vode i visoke cene inputa su obeležili poljoprivrednu proizvodnju. Šta možemo očekivati u narednom periodu?
U najnovijem izveštaju Evropske komisije o kratkoročnim izgledima za poljoprivredna tržišta EU predstavljeni su negativni uticaji ratnog sukoba u Ukrajini, kao i visoki troškovi inflacije i inflacije hrane, koji i dalje utiču na poljoprivredna tržišta i odluke potrošača o kupovini.
Veliki delovi EU su pogođeni zimskom sušom, što je dodatno pogoršalo dostupnost vode u regijama. Ipak, trenutna makroekonomska prognoza EU je pozitivnija nego u jesen 2022. godine.
Očekuje se da će pritisak na cene inputa na poljoprivrednike popustiti 2023. godine, a đubriva, posebno azotna, bi mogla postati dostupnija zbog nižih cena energije i dinamičnog povećanja uvoza. Ali, ističu da su se poljoprivrednici počeli prilagođavati novoj situaciji i sve više uzgajaju useve koji imaju manje potrebe za đubrivima. S prosečnim cenama hrane u EU za 19,5 odsto višim u februaru 2023. nego u istom mesecu 2022., inflacija je i dalje značajna.
Suša i klimatski događaji će uticati na snabdevanje određenim poljoprivrednim proizvodima.
Na proizvodnju žitarica u EU u 2022/2023. godini delovalo je vruće i suvo vreme, posebno kukuruza čiji su prinosi pali za 25 odsto. Ukupna proizvodnja žitarica u EU u 2023/24. mogla bi dostići 288,4 miliona tona, pod pretpostavkom normalnih vremenskih uslova. Povećanje uvoza iz Ukrajine pomaže regijama EU koje su pogođene sušom da zadovolje domaću potrebu, stoji u ovom saopštenju.
EU nastavlja da povećava svoj izvoz pšenice za 32 miliona tona.
U odnosu na prethodnu godinu mogla bi se povećati proizvodnja uljarica u EU u 2023/24. i dostići novi rekord od 33,6 miliona tona. Površine pod šećernom repom će pasti za tri odsto ispod petogodišnjeg proseka na 1,455 miliona hektara. Očekuje se prinos od oko 111 miliona tona.
Očekuje se manja proizvodnja maslinovog ulja, dok proizvodnja vina raste.
Potrošnja svežih jabuka mogla bi se smanjiti, a povećava se potrošnja prerađenih. Proizvodnja mleka ostala je prilično stabilna u 2022. godini. U 2023. bi se mogao smanjiti broj grla i ukupna proizvodnja mleka. Izvoz sira iz EU mogao bi porasti.
Proizvodnja govedine nastavlja pad, a pašće i potrošnja koja bi mogla da ostane ispod 10 kg po glavi stanovnika. U 2022. je smanjena i proizvodnja svinjetine, a zbog ograničene ponude i sama potrošnja te u proseku iznosi 31,8 kg per capita. Potrošnja živinskog mesa mogla bi porasti, a očekuje se da će se uvoz povećati za sedam odsto u 2023. kako bi pokrio ovaj rast potražnje.
Tagovi
Autorka